.

Ostanu li u nedjelju Hrvati kod kuće, sami će sebe izbaciti iz vlasti u iduće četiri godine

04 Listopad 2018

Predstojeći Opći izbori u Bosni i Hercegovini za Hrvate su ponovno sudbonosno važni, povijesni, kako se često ističe, upravo zbog njihove malobrojnosti i zbog toga jer nisu promijenjena izborna pravila. No, u to ipak nije uvjeren veliki broj Hrvata koji zbog prosječnih rezultata vlasti i dugogodišnjeg statusa quo, ekonomske i društvene stagnacije, razmišlja treba li uopće odazvati se na birališta 7. listopada, piše Večernji list BiH.

Kada bismo danas s drugim izbornim ciklusima uspoređivali kada je bilo važnije izaći na izbore, predstojeći izbori, koji se u BiH često pretvaraju i u opredjeljivanje naroda, bili bi daleko najvažniji.

Spremni za novu Alijansu

Ponajprije stoga jer je otvorena Pandorina kutija s najavom izmjena Izbornog zakona koja bi bila dramatično na štetu hrvatskog naroda u slučaju da se provedu pravila kakva zagovaraju bošnjačke stranke, ali i s druge strane zbog diplomatskih najava da bi se moglo krenuti u pospremanje Bosne i Hercegovine nakon rješavanja gorućih regionalnih problema poput statusa Kosova i referenduma u Makedoniji o imenu te države koja ih vodi prema Europskoj uniji i NATO-ovu savezu. 
Trenutačno najvažnije pitanje koje do sada nije riješeno odnosi se na izbor izaslanika za federalni Dom naroda. U optjecaju su dva posve suprostavljena prijedloga. Bošnjački, koji je posve suprotan presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića, a što podupire i dio vrlo utjecajnih stranih administracija, ali i OHR, te s druge strane prijedlog hrvatskih stranaka koji jedini udovoljava ovoj presudi. U konačnome raspletu kako će se dogovoriti izborna pravila za popunjavanje Doma naroda, od iznimne je važnosti broj hrvatskih birača koji su izašli na izbore i koji su birali hrvatske političke opcije.

Bošnjačke stranke, očito unisono spremne na krivotvorenje hrvatske političke volje na izborima, već su kao znak predostrožnosti vrlo visoko na liste za županijske skupštine postavile svoje Hrvate kako bi ih onda imale mogućnosti ugurati u federalni Dom naroda. To je gotovo napadno u Srednjobosanskoj, ali i u Zeničko-dobojskoj županiji. Bošnjačke stranke računaju i na to da će se izabrati po jedan Hrvat iz županija u kojima su Hrvati minorni, čak i u odnosu na ukupan broj ovoga naroda na razini entiteta. Po jedan takav Hrvat, primjerice iz Goražda ili Bihaća, što je sada slučaj s Edimom Fejzićem ili Mirvetom Beganovićem, uz one iz drugih većinskih bošnjačkih županija, daje dovoljan broj od šest izaslanika koji onda mogu mimo većinske volje izabrati predsjednika, a nakon toga i Vladu Federacije BiH bez većinskog narodnog legitimiteta. Odziv je od osobite važnosti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva jer tim koji želi progurati Željka Komšića na poziciju hrvatskog člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka upravo računa na apstinenciju hrvatskih birača te za kampanju koristi prizemne porive uspoređujući Hrvate s udruženim zločinačkim pothvatom, paratvorevinom te inzistira na očito kovanicama nastalim iz AID-ova obavještajnog podzemlja o logorima, zločinima, podjelom Bosne.

Unitarna BiH

Takav narativ odavno je prepoznat kao nešto što je izvan civilizacijskog demokratskog dosega, ali koji može dati rezultata jednoj politički praznoj ljušturi. Nije nevažno i tko će sjediti na vodećim hrvatskim pozicijama kada se bude odlučivalo oko smjera kretanja prema Europskoj uniji i evidentno potrebnih novih ustavnih aranžmana. Komšić i stranke iz političkog Sarajeva zagovaraju unitarnu BiH sa sustavom “jedan birač - jedan glas” koji se apsolutno poklapa s velikobošnjačkim planovima o Bosni i Hercegovini u kojoj će jedan narod, zahvaljujući brojnosti, dominirati drugima i pri tome im određivati koja i kolika će prava imati, poput političkog predstavlja, javnog informiranja ili pak elementarnih pitanja kao što je obrazovanje na materinskom jeziku.

Hrvati se zajedno moraju izboriti za opstanak i ostanak u BiH

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini živi dulje od tisućljeća. Tijekom te duge povijesti proživio je i preživio burna razdoblja državno-političkih mijena. Slijedom toga, Hrvati su plebiscitarno na referendumu za samostalnost Bosne i Hercegovine glasovali “za”, braneći nakon toga i u ratu njezinu cjelovitost i suverenost, a potom i nadasve konstruktivnom ulogom u postizanju Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Bosna i Hercegovina stoga je, kao što je bila kroz svu povijest, država i domovina naroda. Hrvatska, sukladno duhu i slovu spomenutih sporazuma, jest sujamac konstitutivnosti i ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. I tu će svoju ulogu dosljedno izvršavati. Sarajevo jest glavni grad i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a hrvatski narod – kao, uostalom, i ostala dva naroda, Bošnjaci i Srbi - ima ustavno pravo izabrati svoje predstavnike u tijelima državne i federalne vlasti, poručila je predsjednica Republike Hrvatske u svom uvodnom obraćanju u specijalnom prilogu “Hrvati u BiH” koji je danas izašao u Hrvatskoj i BiH uz Večernji list. Najviši predstavnici Hrvata iz obje domovine, i Hrvatske i BiH, u specijalu koji donosimo pisali su u cilju da se na jednom mjestu svim Hrvatima u BiH, Hrvatskoj, iseljeništvu... prikažu i stručno obrade sva područja života i djelovanja hrvatskoga naroda.

Poruka Bošnjacima i Srbima

- Naš poziv i poruka zajedništva je doprla do cjelokupnog hrvatskoga naroda, a uputili smo je i našim bratskim narodima Srbima i Bošnjacima s kojima dijelimo ovu prelijepu zemlju. Veliki su to politički uspjesi ako se uzme u obzir da je na drugoj strani mnogo onih koji žele potpuno drugačija rješenja, pa čak i ona koja ne predviđaju Hrvate kao državotvoran konstitutivan narod već kao nacionalnu, etničku i naposljetku vjersku manjinu. A ima i onih, da se ne lažemo, koji bi najradije voljeli da uopće ne postojimo. Uložili smo velike napore i mnogo energije da se izmijeni Izborni zakon i provede odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”. Prvi smo ponudili drugima naš prijedlog koji je dosljedno provodio principe odluke i nije išao na štetu bilo kojeg od konstitutivnih naroda, što je potvrdio i Ustavni sud. Danas više nitko ne vjeruje da ova zemlja može biti stabilna bez poštivanja konstitutivnosti naroda. Iako Izborni zakon nije izmijenjen, međunarodna zajednica je shvatila puni značaj poštivanja načela konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja za ukupnu perspektivu BiH, kao i da je ključ stabilnosti upravo poštivanje tih načela koja su jamstvo protiv majorizacije i vladavine bilo koga nad bilo kim, na bilo kojoj razini vlasti u BiH. Ona su ustavni instrument koji isključuje mogućnost institucionalnog nasilja, ugnjetavanja i tiranije - napisao je Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH u svom uvodnom obraćanju Hrvatima s obje strane granice čije su povijest, sadašnjost, ali i prijedlozi rješenja za bolju budućnost satkani unutar korica ovog specijalnog priloga. Jedini autohtoni narod u daytonskoj BiH i jedini europski narod u sadašnjoj BiH su Hrvati. Po prvi put na sveobuhvatan način donosimo sve o hrvatskom narodu, okolnostima i događajima koji su doveli do problema s kojima se suočava u BiH, presjeka povijesnih okolnosti, ali i Domovinskog rata i njegove uloge u obrani ovih prostora, do odluka vitalnih i značajnih za BiH, koje ne bi bilo da nije bilo upravo Hrvata. Dajemo i odgovore zašto su Hrvati smetnja, odnosno prepreka pojedinim ciljevima i planovima u BiH, a time i branik domovine im Bosne i Hercegovine.

 

IZVOR: vecernji.ba

 

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa