.

Najmlađa, ujedno i najnerazvijenija općina Srednjobosanske županije, Dobretići, po mnogočemu je posebna. Među ostalim i po činjenici da se prostire uz entitetsku granicu s Republikom Srpskom. Od Kneževa, općine u entitetu RS, Dobretiće dijeli rijeka Ugar koja je prirodna granica općina i entiteta. Upravo će Ugar, točnije mini hidrocentrale izgrađene na ovoj rijeci, uključujući i koncesije, biti predmet sudskog spora koji Dobretići planiraju pokrenuti protiv Republike Srpske.

Na posljednjoj sjednici Sabora SBŽ-a zastupnik HDZ-a BiH Ljupko Sučić je pokrenuo inicijativu prema županijskom Ministarstvu gospodarstva te županijskom javnom pravobraniteljstvu da se uključe u rješavanje problema koncesijske naknade od korištenja vodnog dobra rijeke Ugar. Naime, na rijeci su izgrađene dvije male hidrocentrale “Novakovići” i “Zapeće” kojima su koncesiju dodijelile institucije RS-a koje za to nisu bile mjerodavne, budući da rijeka Ugar predstavlja granično područje između dvaju entiteta. Za dodjelu koncesije u ovakvim slučajevima mjerodavne su državne institucije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ili Povjerenstvo za koncesije BiH.

Općina Kneževo na godišnjoj razini od koncesijske naknade dobije oko 150.000 KM, dok se u proračun općine Dobretići, kao i SBŽ, ne slije ni jedna marka. Načelnik općine Dobretići Ivo Čakarić već neko vrijeme radi na ispravljanju ove nepravde te je čak više puta kontaktirao te posjećivao institucije RS-a. S obzirom na to da je Javnom pravobranitelju Jajca, mjerodavnom za pravna pitanja i općine Dobretići, mandat istekao, u njegovu borbu bi se sad trebale uključiti institucije SBŽ. Ako potpora županijskih institucija izostane, načelnik Čakarić, najmađi načelnik u BiH, od OV-a će tražiti suglasnost za angažiranje privatnog odvjetnika, što znači da Dobretići idu u pravnu bitku protiv RS-a. 


 

/vecernji.ba/

Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, ponegdje i tijekom prijepodneva, s kišom, pljuskovima i grmljavinom javlja Federalni hidrometeorloški zavod.

Radio "Slobodna Evropa" nedavno je napravila prilog o tome kako je bosansko-hercegovački nobelovac Ivo Andrić protjeran iz svog rodnog grada Travnika.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, policijski djelatnici SIPA uz potporu MUP-a USŽ-a i HBŽ, na području USŽ-a i drugih gradova, lišili su slobode Atifa Dudakovića, nekadašnjeg zapovjednika 5. korpusa tzv. Armije R BiH, te još 11 dužnosnika i pripadnika 5. korpusa tzv. Armije R BiH.

Sve mirovine u Federaciji BiH, s izuzetkom najviših i onih ostvarenih u 2018. godini, bit će povećane za 3,5 posto. Ovom odlukom o akontativnom usklađivanju obuhvaćene su minimalne i zajamčene mirovine ostvarene i u 2018. godini, koje će, također, biti povećane za 3,5 posto.
Ovakvu odluku donio je Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a jučer ju je potvrdila Vlada Federacije.

Korisnicima mirovina ostvarenih prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, mirovine će biti usklađivane sljedećeg mjeseca, s izuzetkom minimalnih koje se povećavaju za 3,5 posto.

Pored povećanih mirovina za travanj, korisnici će pri isplati, koja će početi u petak 4. svibnja, dobiti i razliku između mirovine isplaćene za ožujak i uvećane mirovine.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu uvećanih mirovina isplaćenih za travanj i razlike za ožujak, a sa uračunatim troškovima, su oko 170 milijuna KM.

 

 

/drukciji.ba/

Odluka o povećanju vrijednosnog praga oslobađanja od dažbina za pošiljke iz inozemstva na 300 konvertibilnih maraka stupila je na snagu u srijedu, 25. travnja.

U selu Miletići kod Travnika, 24.4. 1993. mudžahedini i lokalne postrojbe tzv. Armije BiH ubili su petoro Hrvata, od kojih je četvoro civila. Protjerali su 60-ak mještana sela. Za ovaj zločin kaznene odgovornosti oslobođeni su Enver Hadžihasanović, zapovjednik 3. korpusa tzv. Armije BiH i Amir Kubura, zapovjednik 7. muslimanske brigade.

Ljetno vrijeme koje prevladava proteklih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini zadržat će se još nekoliko dana.

U travnju će 90.000 umirovljenika dobiti uvećane mirovine i Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje priprema uvjete za to, rekao je za Faktor Zijad Krnjić, direktor Zavoda. Naglašava da drugi val povećanja, ali ovaj put svih mirovina, osim najvećih, slijedi već u svibnju.
Novim Zakonom o MIO predviđeno je povećanje mirovina za one koji su se umirovili do 31. srpnja 1998. godine i to deset posto, i pet posto onima koji su se umirovili od te godine do kraja 2007. Krnjić dodaje kako će ipak biti izuzetaka kada je riječ o povećanju i da neće baš svi imati povećanje od deset posto, jer ovisi s koliko staža su otišli u mirovinu. Dodaje da nije isto otići sa sedam godina staža u mirovinu i s 30 godina.

Mi smo od usvajanja novog Zakona o MIO-u u intenzivnim pripremama za povećanje mirovina koje dolazi u travnju. Također, već po novom Zakonu o MIO ljudi mogu početi predavati rješenja za umirovljenje. Kao što je poznato, 15. travnja slijedi usklađivanje mirovina s rastom bruto društvenog proizvoda i porastom troškova života, tako da će mirovine u svibnju ponovno porasti, vidjet ćemo za koliko posto – govori Krnjić.

Fokusirajući se na povećanje mirovina deset i pet posto, objašnjava da time neće biti obuhvaćeni svi do 1998. odnosno, 2007. godine.

Ne mogu se deset posto povećati mirovine onima koji su otišli u mirovinu sa sedam, osam, deset godina staža i čija je stvarna visina mirovine recimo 70 KM, a ostalo do 326 KM, odnosno, te najniže, im namiruje Federacija.

Uglavnom se radi o invalidskim mirovinama. Također, ima mnogo ljudi sa stažom iz više država. Pa recimo nekome 58 KM pripada iz Bosne i Hercegovine, iz Hrvatske 700 kuna, Njemačke 70 eura. I njima će biti korigirana mirovina, ali kod izračuna će se vidjeti koliko posto. Svima koji su umirovljeni do 1998. godine mirovine će biti ispravljene prema onome što im po rješenju pripada – kaže za Faktor Krnjić.

Dodaje kako nema razloga da nekome tko je otišao do 1998. u mirovinu s punim stažom, ili sa 30 ili 35 godina staža, da im se mirovine ne povećaju za deset posto. – Nakon travanjskog povećanja mirovina, ide u svibnju još jedno, ali svima. Zapravo, jedino onima čije su mirovine 2.174 KM, njima se neće povećati mirovine, rekao je Krnjić.

 

/faktor.ba - vitez.info/

U Federaciji BiH je od jučer, 1. ožujka, počela primjena novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji, prije svega, jamči redovitu isplatu mirovina, piše Večernji list BiH. Prema riječima Mehmedalije Rape, predsjednika Saveza udruga umirovljenika FBiH, novi zakon donosi povećanja mirovina, kao i pravedniji izračun budućih. Najvažnije je što država preuzima odgovornost za isplatu mirovina. Druga pozitivna strana je što će se tim zakonom mirovine utvrđivati na sasvim novi, kvalitetniji način.

Pravedniji izračun mirovina

Svi koji su uložili isto novca, imaju isto staža, imat će iste mirovine bez obzira na to u koje vrijeme odu u mirovinu. Oni koji su imali prosječne plaće tijekom svog radnog vijeka dobit će mirovinu od 560 KM. Primjera radi, za 40 godina staža dobije se 40 bodova puta 14 KM, što iznosi 560 KM. Novost je što će se svake godine 15. travnja mirovine usklađivati s rastom BDP-a i troškovima života. To dvoje se zbroji i podijeli s dva te se tako dobije koeficijent usklađivanja, odnosno povećanja mirovina.

Neće biti povećane one mirovine koje su pet puta veće od najnižih. Novim Zakonom o MIO svima koji su otišli u mirovinu do 31. srpnja 1998. godine mirovine će biti povećane za deset posto, a pet posto onima koji su se umirovili od te godine do 31. prosinca 2007. I to povećanje će biti u travnju s mirovinama za ožujak. Također, u travnju će se usklađivati mirovine, tako da se još jedno njihovo povećanje može očekivati i u svibnju.

Novim zakonom utvrđena je mogućnost da Vlada FBiH može donijeti odluku da se najniže mirovine povećaju u skladu s uvjetima koji su predviđeni zakonom. Također, prema novom Zakonu o MIO, obitelj umrloga umirovljenika ima pravo na posmrtninu koja će biti u visini prosječne mirovine. U novi zakon prvi put je uneseno pravo umirovljenika na topličko liječenje i rehabilitaciju. U Federaciji je trenutačno 410.525 umirovljenika. Iznos najniže mirovine je 326 KM, zajamčene 434,90 KM, a najviše 2174 KM. 

Zadržana postojeća prava

Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu, i to u dosadašnjem iznosu (326 KM), koja će se dalje usklađivati s porastom troškova života.

Najniža mirovina pripadala bi svima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu. Primjenom novog zakona bit će zadržana postojeća prava iz MIO (starosna, invalidska i obiteljska mirovina, prava osiguranima s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovi fizičke onesposobljenosti). Nije došlo do povećavanja potrebnog broja godina života ni mirovinskog staža. Uvedena je mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena mirovina i za žene i muškarce, uz blago podizanje uvjeta i pravedne odbitke. Također, novim zakonom propisano je proširenje obuhvata osnova za utvrđivanja visine mirovine. 

Naime, sve naknade ostvarene po osnovi rada u gospodarskom društvu ili organizaciji, tijelu upravljanja ili nadzora, na osnovi ugovora o djelu, autorskoga ili drugog ugovora za koje je plaćen doprinos za MIO ulaze u mirovinsku osnovu. 


 

/vecernji.ba/

Stranica 13 od 91

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa