.

Trčanje novopečenih roditelja od šaltera do šaltera da bi bebu upisali u matičnu knjigu rođenih, uskoro bi moglo postati prošlost. Novi projekat e-beba predviđa da, umjesto roditelja, taj posao, nakon rođenja djeteta, odrade zdravstveni radnici i to već u rodilištu.

Zamisao je zapravo da zdravstveni radnik ili netko drugo tko se odredi, sada je to na razini razmatranja još uvijek, zapravo sve te podatke unese odmah u sustav matičnih evidencija i da roditelj nakon što novorođenče bude zavedeno u sustav dobije nužna rješenja na kućnu adresu, odnosno na poštansku adresu, rekao je Srđan Rajčević, ministar za znanstvenotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informatičko društvo RS, javlja ATV.

Roditelji već pozdravljaju ideju o projektu e-beba i kažu kako će to, sigurno, olakšati posao upisa novorođenčadi u matične knjige.

Osim za roditelje, veliko olakšanje stiže to je i za radnike u matičnim uredima. Proračun koji je namijenjen za projekt e-beba je 800 tisuća maraka. Uskoro će biti raspisan i javni poziv.

 

drukciji.ba

Sarajevo film festival, jedan od istaknutijih i većih filmskih festivala u jugoistočnoj Europi ove godine će trajati u razdoblju od 16. do 23. kolovoza a svog predstavnika na ovom prestižnom kulturnom događaju konačno će imati i Središnja Bosna.
Riječ je o filmu “Bit ćete mi svjedoci”, Anele Križanac.

Dokumentarni film “Bit ćete mi svjedoci” započeo je s predprodukcijom u proljeće 2018. Snimao se na više od 20 lokacija – od Kiseljaka, preko Tuzle sve do Rame. Premijeru je doživio sredinom lipnja u Sarajevu. Scenarij i režiju filma potpisuje Anela Križanac kojoj je ovo prvi film. Snimatelj je Igor Lovrinović, a producent Domagoj Šimić. Ekipa filma je posebno sretna i ponosno što će se film svjetsku premijeru doživjeti na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu u Programu BiH filma.

Ovim povodom, Križanac je za Artinfo kazala kako joj nastup na SFF-u jako inponira. “Čast mi je nastupiti sa svojim filmom na Festivalu na kojemu sam kao studentica učila o filmu i sanjarila o nastupu na istom” te glede daljnjih planova i nastavka karijere dodala: “Film je čaroban svijet koji te brzo obuzme i o kome postaneš brzo ovisan. Bila bih najsretnija kada bih mogla raditi i na filmu i u teatru”.

Podsjećamo, Anela Križanac diplomirana dramaturginja i dramska pedagoginja iz Travnika (Nove Bile) uposlenica je HKC-a “Nova Bila” u kojem je 2006. godine osnovala kazalište mladih “Korifej” koje se okrunilo sa skoro 20 značajnih premijera Od 2012. godine radi u studentskom teatru Franjevačke teologije u Sarajevu gdje je realizirala desetak predstava od kojih je među uspješnijima predstava “Kraljica Bosne”. Križanac je nedavno dobila i međunarodnu nagradu za razvoj dramskog odgoja, “Grozdanin kikot”. 

Iako su ključni politički segmenti oko uspostave vlasti na državnoj razini te nemogućnost pronalaska političkog kompromisa oko formiranja novog Vijeća ministara i dalje na dnevnom redu, usvajanje odluke o privremenom financiranju institucija BiH mogao bi biti pozitivan pomak prema konačnom usuglašavanju političke agende i stvaranja izvršne vlasti na državnoj razini nakon posljednjih Općih izbora održanih prije gotovo deset mjeseci, navodi se u priopćenju za javnost Hrvatskog narodnog Sabora BiH.

Današnja sjednica još uvijek aktualnog Vijeća ministara definitivno se može promatrati kao svojevrsni test za izazove koji su već odavno morali biti usuglašeni.

Podržavanje i izglasavanje odluke o privremenom financiranju institucija Bosne i Hercegovine je upravo test spremnosti da se načelo kompromisa stavi kao ključni faktor za buduće partnere na državnoj razini. Pokušaji manipulacije od strane pojedinih politika i stvaranja obrnutih teza očigledan su primjer tko zapravo koči procese u radu Parlamentarne skupštine BiH i formiranju novog saziva Vijeća ministara.

Konstruktivnost i spremnost na ulaganje zajedničkih napora u prevladavanju ekonomskih, gospodarskih, sigurnosnih i niza drugih izazova moraju biti temeljne postavke ukoliko doista želimo kreirati europsku Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatski narodni sabor i ovim putem poziva političke aktere na dosljednu politiku te poštivanje Ustava i zakona, kao jedini mogući sustav u rješavanju svih nagomilanih problema i kriza u BiH. Nadalje, HNS poziva Predsjedništvo BiH na žurno usvajanje nacrta zakona o proračunu institucija i međunarodnih obaveza BiH, napominjući kako je nacrt zakona još u siječnju uredno dostavljen Predsjedništvu BiH. HNS očekuje da će Predsjedništvo BiH, koje po Ustavu službeno predlaže ovaj dokument u Parlamentu, isti usvojiti, te žurno uputiti u parlamentarnu proceduru. I ovom prilikom naglašavamo potrebu za donošenjem cjelovitog proračuna za 2019. godinu pod djelovanjem nove parlamentarne većine.

Hrvatski narodni sabor poziva članove Vijeća ministara da izglasavanjem Odluke o privremenom financiranju institucija BiH pokažu odgovorno i ozbiljno političko ponašanje. Isto tako, pozivamo i predstavnike druga dva naroda da se u najkraćem roku pristupi formiranju novog Vijeća ministara koje bi konsolidiralo ključne segmente funkcioniranja državne razine vlasti. Upravo na ovakvim primjerima pokazuje se briga za državu, njeno funkcioniranje i vladavinu prava i da takvim primjerom dokažu da Bosna i Hercegovina neće i ne smije biti taoc bilo čijih političkih ucjena kao i obmanjivanja javnosti, zaključuje se u priopćenju. 

Jutros je u Federaciji BiH počela isplata lipanjskih mirovina, potvrdio nam je Amel Lizde, šef Ureda za informiranje Federalnog zavoda MIO. Za isplatu mirovina ukupno je osigurano 185 milijuna KM.

Moje mjesto na listi za Europski parlament zapravo je nastavak nastojanja HDZ Hrvatske da pomogne Hrvatima u BiH u osiguranju jednakopravnosti, ali i BiH na njezinom europskom putu. Podsjetila bih i da je HDZ BiH u potpunosti opredijeljena za europske integracije i članstvo BiH u Europskoj uniji, kazala je Željana Zovko, kandidatkinja HDZ RH na izborima za Europski parlament i aktualna europarlamentarka, u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis.

Izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske održat će se i u Bosni i Hercegovini, u nedjelju, 26. svibnja.

Kiša koja neprestano pada od nedjelje u većem dijelu Bosne i Hercegovine uzrokovala je velike probleme, od poplave su najviše stradala područja sjeverne Bosne, banjalučke regije, Zeničko-dobojske županije i županije Središnja Bosna.

Međugorje korak do službenog priznanja!

Papa Franjo dopustio je službena hodočašća u Međugorje, tj. da ih organizira Crkva, župe, biskupije i redovničke zajednice, što dosad nije bilo moguće. To je, praktički, povijesni događaj za Međugorje s razine službene Crkve, od početka ukazanja prije gotovo 38 godina jer se polako skidaju sve anateme s toga jedinstvenog fenomena u svijetu, gdje se, prema navodima vidjelica, Blažena Djevica Marija i dan-danas ukazuje.

Zajedno pročitali vijest

Vijest o Papinu potezu bila je toliko važna da su je u nedjelju ujutro zajedno pročitali apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto (na talijanskom jeziku) i apostolski upravitelj župe Međugorje mons. Henryk Hoser (na hrvatskom jeziku) na jutarnjoj misi u osam sati, koju je, zbog važnosti, prenosio i Radio Mir Međugorje. “Papa Franjo odredio je da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje, uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja, koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve, tj. da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu. Isti kriterij moći će biti primijenjen na pastire svakog reda i stupnja koji žele poći u Međugorje i tamo slaviti i suslaviti na svečan način”, izrekao je na kraju mise mons. Hoser Papinu odluku, kojom je, praktički, posve otvorio vrata i službenom priznanju Međugorja kao svetišta. Kao što se vidi iz Papinih riječi, on i dalje naglasak stavlja na pastoralni dio međugorskog fenomena, ne želeći ulaziti u sama ukazanja, o kojima je sud donijelo posebno povjerenstvo koje je formirao još papa Benedikt XVI., a koje je vodio kardinal Camillo Ruini i koje se pozitivno izjasnilo o prvih sedam, tj. deset dana međugorskih ukazanja i koja bi, najvjerojatnije, Sveta Stolica mogla priznati upravo prema nalazima Ruinijeva povjerenstva, odnosno, nastaviti proučavati ona nakon njih, kako je zaključilo povjerenstvo. Sasvim je izvjesno da je na ovu odluku utjecao dosadašnji rad Papina čovjeka za Međugorje, mons. Henryka Hosera, koji je upravo po nalogu Svetoga Oca preuzeo upravljanje međugorskom župom i došao da bi poboljšao pastoral u Međugorju, gdje je najavio natkrivanje otvorenog oltarskog prostora, izgradnju kapelice klanjanja, dovođenje stalnih svećenika za pastoral najbrojnijih nacija koje dolaze u Međugorje... A sve to govori da se radi o najozbiljnijoj namjeri Vatikana da službeno prizna Međugorje.

Ukazanja će, očito, još pričekati neko vrijeme, iako je izvjesno da je Papin stav o njima pozitivniji nego što se misli. On ga je, naime, otkrio istom zgodom u zrakoplovu kada se prije dvije godine vraćao iz Fatime, spomenuvši da Isusova majka nije službenica u poštanskom uredu, ali nakon toga otkrio i kako je on spasio Međugorje od Kongregacije za nauk vjere, koja je tada bila pod vodstvom kardinala Gerharda Mullera, kojemu kasnije nije produljio mandat. “Krajem 2013. i početkom 2014. primio sam rezultate Povjerenstva kardinala Ruinia. U povjerenstvu su bili dobri teolozi, biskupi, kardinali... Vrlo dobri. Kao i Povjerenstvo. Izvješće Ruinija bilo je vrlo, vrlo dobro. Zatim su u Kongregaciji za nauk vjere bile dvojbe, a Kongregacija je osudila mogućnost da se pošalje sva dokumentacija svakom od članova Ferija Quarta (jednomjesečni sastanak u Kongregaciji za nauk vjere koja raspravlja o aktualnim slučajevima – op.), čak i ona koja se činila suprotnom Ruinijevu izvješću. Primio sam obavijest, sjećam se da je bila subota kasno navečer. I nije se činilo ispravnim. Bilo je to kao da stavljam na dražbu, oprostite mi na toj riječi, Ruinijevo izvješće koje je bilo jako dobro. U nedjeljno jutro prefekt je primio pismo od mene da umjesto da ih šalju u Feriju Quartu, oni meni osobno pošalju mišljenja”, rekao je papa Franjo u zrakoplovu na letu iz Fatime u svibnju 2017. A o svojoj ključnoj ulozi za Međugorje, papa Franjo posvjedočio je lani Talijanki Chiari Amirante (52), utemeljiteljici i predsjednici zajednice “Nuovi Orizzonti” (Novi obzori) i savjetnici Papinskog vijeća za novu evangelizaciju.

Papine poruke

“Spasio sam Međugorje... Međugorje je u mome srcu”, bile su riječi pape Franje, koje joj je uputio i koje su se munjevitom brzinom prenijele u javnosti nakon što ih je ona objavila. Ona je rekla Papi kako je istina da su do danas bile 682 poruke te da shvaća kako je zbunjujuće saznanje da Gospa svake minute upućuje razne poruke, što nije točno. “Papa mi je zatim rekao nekoliko pozitivnih činjenica o Međugorju te sljedeće: ‘Chiara, vidite, ja sam spasio Međugorje jer je Kongregacija za nauk vjere, na temelju tolikih lažnih vijesti, već okarakterizirala Međugorje kao problem. Ja sam sam spasio Međugorje, Međugorje je u mome srcu, ja sam poslao mons. Hosera jer vjerujem da su plodovi jasni i da ih ima mnogo, a to sam rekao i na konferenciji za novine. Može se reći da je Međugorje u mome srcu i nisam shvatio da je afirmacija koju sam izrekao u svoje ime, a koja je došla iz krivih izvora, primljena tako snažno. Stalo mi je do Međugorja i zato nastavljam dalje sa svojim izaslanikom kako bih očuvao sve ono što je lijepo u Međugorju’”, prenijela je Papine riječi Chiara Amirante, dodajući kako joj Papa tada dao blagoslov da ih prenese javnosti.


vecernji.ba

Ravnatelj Doma zdravlja Tomislavgrad doc.dr. Ivan Bagarić preminuo je iznenada u četvrtak u poslijepodnevnim satima u 58. godini života od posljedica srčanog udara.

Do srijede, 15. svibnja 2019. birači mogu podnijeti zahtjev za privremeni upis, aktivnu registraciju, prethodnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

Stranica 3 od 92

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa