Ispiši ovu stranicu

Da li se model učlanjenja navijača u HNK Hajduk može preslikati na NK Travnik?

17 Siječanj 2016

Od nogometnog kluba, Hajduk prerasta u jedinstven društveni fenomen.

 

Inicijativa za učlanjenje navijača u Hajduk postale je masovni pokret. Sasvim očekivano se u Splitu i Dalmaciji, budući da je Hajduk jedan od najupečatljivijih simbola i grada i regije, akcija navijača da postanu članovi kluba odvija izvanredno. Međutim, podjednako sjajan odjek je među brojnim simpatizerima „bilih“ i u ostatku Hrvatske, kao i izvan, uključujući i BiH, pa i Lašvansku dolinu, jer je za 24.01.2016. godine u Vitezu planirana akcija učlanjenja u Hajduk pod nazivom „Navijač Hajduka=član Hajduka“. Doista je fascinantna lojalnost i ljubav koju pokazuju navijači prema splitskom klubu diljem zemaljske kugle, gotovo na svim kontinentima.

Međutim, ostavimo Hajduk po strani. Kao i Hajduk, i NK Travnik, ali generalno gledano i većina klubova u BiH, neovisno o kojem je sportu riječ ili gradu iz kojeg dolaze, suočavaju se sa velikim financijskim problemima. Upravo financijske poteškoće, negdje čak i gotovo nepremostive financijske dubioze, su glavni faktor stagnacije klubova. Mnogi klubovi zbog nedostatka financijskih sredstava danas jedva i egzistiraju, a nekada su bili poznati i van granica BiH. Zbog toga, postavlja se pitanje, da li i drugi klubovi, poput Hajduka, mogu pokrenuti i realizirati sličnu inicijativu? Konkretno, da li to može učiniti NK Travnik?

Naravno, treba biti realan. Činjenica je da se NK Travnik teško može porediti sa uspjesima, tradicijom i navijačkom masom koju ima Hajduk. Međutim, unatoč tome, model može biti uspješan. Ne mora biti isti učinak, odnosno brojnost učlanjenja, ali se može postići značajna podrška, popularizacija kluba, nazočnost u medijima i financijska korist.

Pred NK Travnik predstoji neizvjesna borba za opstanak u društvu najboljih. Kada su bili i bolji dani, jedna je konstanta, a to je manjak novčanih sredstava. Financijska stabilnost je preduvjet za razvoj i uspjeh bilo kojeg kluba. Definitivno je jedno od rješenje akcija poput navedene u Hajduku. Pokušati kroz masovno učlanjenje travničana, ne samo u Travniku, već i u susjednim općinama i iseljeništvu, podržati klub. Financijsko osnaživanje kluba bi se sasvim sigurno pozitivno odrazilo i na rezultate na terenu. Vjerojatno bi se ovoj inicijativi pridružili, a tako istu i dodatno promovirali, i poznati travničani poput „trenera svih trenera“ Miroslava Ćire Blaževića. Naravno, NK Travnik ne možemo gledati izolirano od grada Travnika, tako da bi vrlo moguće bilo pozitivnih reakcija i među drugim poznatim travničanima koji ne dolaze iz svijeta sporta.

Navedena zamisao se ne može jednostavno i brzo provesti. Treba zadovoljiti niz organizacijskih i pravnih procedura. Međutim, svakako kada Uprava NK Travnik bude pravila planove razvoja kluba, ovu ideju treba razmotriti. Nesumnjivo se radi o veoma zanimljivoj opciji koja može pozitivno djelovati na imidž, financije i uspjeh kluba.

U konačnici dobili bi klub sa manjinskim vlasništvom, što je vrlo čest slučaj u Europi. Možda najbolji primjer su klubovi iz Njemačke, gdje je većina klubova obvezna ostati u većinskom vlasništvu svojih članova. Mnogi takvi klubovi ostvaruju respektabilne natjecateljske uspjehe. Takva struktura vlasništva klubove ne sprječava da dolaze do novog kapitala. Ona omogućava otvoreno i transparentno djelovanje što je put prema isplativosti za sve. Također, klubovima omogućava zadržavanje identiteta i vrijednosti na kojima su i nastali. To znači da se rezultatski i poslovni uspjeh nastoje postići uz poštivanje posebnosti svakog kolektiva i sredine iz koje isti dolazi. Takvi nogometni, odnosno sportski klubovi, balansiraju između interesa različitih skupina i pojedinaca. Klubovi upravo takvi i trebaju biti. Ne smije se dopustiti propast sportskih klubova, ali niti njihova zloupotreba ili manipuliranje sa njima, radi interesa isključivo uskog kruga ljudi. Klubovi su mnogo više od toga da budu u funkciji interesa samo jedne ili nekoliko osoba. /o.t./