Ispiši ovu stranicu

Običaji za blagdan Sv. Lucije u Bosni

13 Prosinac 2018

 Ime Lucija potječe od latinske riječi lux, lucis – što u prijevodu znači svjetlo, te ona na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći.

Na dan Sv. Lucije (13. prosinca) običaj je da se u posudice posije pšenica koja će do Božića niknuti  i zelenilom simbolizirati novi život i novu agrarnu godinu. Vrdoljak navodi kako je ista simbolika i u starijemu običaju u livanjskom kraju, održanome do sredine prošlog stoljeća kada se nije sijala samo pšenica nego se u posudu stavljalo zrnje svake vrste žita koje će se sijati sljedeće godine. U posudu s pšenicom stavljaju se tri svijeće koje simboliziraju „Sveto Trojstvo“ i tako  se ukrašavaju domovi za vrijeme Božića.

Svijeće  se pale na Badnjak te uz objede tijekom blagdanskih dana. Ovaj običaj i danas se njeguje. Za te dane u Lašvanskoj dolini u narodu se govorilo: Sveta Lucija, mlivosija, kao i Sveti Toma orahe koma. U livanjskom kraju, Usori te u pojedinim selima na području Lašvanske doline i Kraljeve Sutjeske običaj je nekada bio da se prati i zapisuje  vrijeme tijekom  dvanaest  dana od Sv. Lucije do Božića jer će prema pučkoj predaji  sljedeće godine  u pojedinome mjesecu  biti onakvo vrijeme kakvo je bilo  odgovarajućeg dana od sv. Lucije do Božića.

U Bosni se  taj dan nije smjelo plesti, šivati, tkati, vesti jer se vjerovalo da će moljac pojesti te ručne radove. Ovaj su blagdan u Usori zvali i Sv. Lucija drvarica, vjerojatno zbog hladnoće koja je tjerala ljude na boravak  uz ognjište. Također treba istaknuti kako u božično vrijeme nije smjelo odlaziti u šumu i raditi. A posebice drva u kuću unositi te je stoga trebalo na vrijeme dovoljno drva pripremiti. Samo se pan badnjak smio unositi. Budući da je riječ o najkraćem danu u godini, uz kršćanske običaje zadržali su se i neki poganski vezani uz gatanja. 

Na području Usore nekada je bio običaj da momak na blagdan Sv. Lucije uhvati slijepog miša i otkine mu krila. Vjerovalo se da kad curu dotakne njegovim krilom, ona poludi za tim momkom. U Kreševu se nekoć s velikim žarom slavio blagdan sv. Lucije. Taj bi dan slavili kovači, tj. pločari, otucači, klinčari i nalbanti. Dan je bio radni. Ujedno to je bio i ženski blagdan tako da nisu radile ni tkalje ni prelje ni krojačice. To je bilo stoga da im sv. Lucija očuva očni vid zagovorom kod Boga. 

Velimir Bugarin

Galerija slika