Ispiši ovu stranicu

SLUČAJ TRAVNIK – Još jedan dokaz nesposobnosti i politikanstva Središnjeg izbornog povjerenstva

09 Prosinac 2020

Iako je u danima nakon održanih lokalnih izbora jedna od glavnih tema, uslijed smrti na izborni dan kandidata SDA, bila situacija oko izbora načelnika u Travniku, vrlo brzo je utonula u tišinu. Nakon, u početku, jako glasnih i prijetećih poruka od čelnika SDA došlo se do vrlo umirujuće tišine, stvorio se dojam kako je startni pritisak na Središnje izborno povjerenstvo (Centralna izborna komisija) Bosne i Hercegovine bio ishitren te kako će se članovi ovoga tijela držati prava i pravičnosti, te sukladno tomu donijeti pravno utemeljenu odluku.

Ipak, dojam često zna prevariti, a čini se kako je tako i ovoga puta. Naime, tamo gdje su stali Lendo, Mekić i Izetbegović nastavio je je Suad Arnautović, član SIP-a BiH, koji je neko vrijeme samouvjereno po medijima tvrdio kako će u Travniku biti prijevremeni izbori. Nemoguće je bilo oteti se dojmu kako je Arnautović preuzeo ulogu glasnogovornika, ne samo SIP-a, nego i SDA. Shodno činjenici kako je danima prije donesene odluke tvrdio ono što se dogodilo, odluka je donesena ili unaprijed, ili je to bilo ipak samo puštanje probnih balona?

S obzirom da je Arnautović komentirao navode te izjave pojedinih osoba i špekulirao o raspletu situacije, bilo bi zanimljivo čuti njegov odgovor i na špekulacije pojedinih osoba, pa i onih bliskih SDA-u kako je njihov kandidat preminuo još dan ranije, ali da su dobili mig to držati u strogoj tajnosti, dok ne krene proces izbora?! Ako je to istina, je li moguće da je taj mig dao netko iz SIP-a? Jesu li iz SIP-a tražili da se utvrdi ili provjeri vrijeme smrti kandidata SDA za načelnika Travnika?

Suad je u medijima isticao kako je uslijed smrti kandidata SDA bio u šoku i zbunjen, pa se nije sjetio nije zatražiti prekid izbora u Travniku. Teško je povjerovati u njegove riječi, jer zamislite koliki su tek šok i zbunjenost trebali biti u predsjednika OO SDA Travnik, Tahira Lende, a on je usprkos tomu skandalozno pozivao svoje stranačke kolege da sve mobiliziraju kako ne bi dopustili da pobjedu ostvari netko iz opozicije ili, kako kaže, još gore netko tko nije Bošnjak?!

Puno pitanja, a jako malo odgovora. Zapravo, jedno od pitanja koje se nameće, a nitko ga još nije javno postavio je jesu li uopće regularni izbori za Općinsko vijeće Travnik, jer, osim što su kršili izbornu šutnju, iz SDA su glasove skupljali na ime mrtvog čovjeka. Osim što je potpuno amoralno, vrlo je upitno i koliko je legalno?! Vrlo vjerojatno je kako bi bez toga rezultat koji je SDA zabilježili za OV Travnik bio daleko slabiji, a upitno je da li bi bio omjer glasova za načelnika bio identičan ovomu ili možda obratan. Među nekim političkim čimbenicima u Travniku preovladava mišljenje da bi SDA ostala bez minimalno 2-3 vijećnika da se nisu koristili ovim mahinacijama.

Umjesto da sami ponude odgovore na pitanja koja se nameću, iz SIP-a su se odlučili „praviti mrtvi“. Naime, iako su proteklog tjedna, zbog smrti, dr. Mirsadu Peci zastupniku u Parlamentu F BiH, i kandidatu SDA za načelnika općine Travnik na proteklim lokalnim izborima, jednoglasno oduzeli mandat i dodijelili ga Bajri Makiću, to ih nije spriječilo da nekoliko dana kasnije donesu zaključak kako dr. Peci, i dalje mrtvom, treba dodijeliti mandat općinskog načelnika Travnika.

Za mirnu, zakonitu i proceduralno ispravnu implementaciju izbornih rezultata, posebno uvažavajući činjenicu da ovjerene liste kandidata nije moguće mijenjati u smislu odredaba članka 4.21 Izbornog zakona BiH te da je kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova umro prije okončanja izbornog procesa i potvrđivanja izbornih rezultata i sukladno tomu mu nije moguće dodijeliti izabrani mandat, zbog nedorečenosti Izbornog zakona najispravnije i pravno jedino moguće je postupiti na način kao da kandidat koji je umro na dan izbora nije niti bio kandidat. Ovo nam je potvrdilo i nekoliko eminentnih pravnih stručnjaka, koji odreda dijele isto mišljenje.

Kako bismo i našim čitateljima, ali i članovima SIP-a dodatno pojasnili zašto je to tako neke od ključnih detalja iz Izbornog zakona donosimo u nastavku teksta.

“Izborni period” podrazumijeva period od dana raspisivanja izbora do dana potvrđivanja rezultata izbora – elementarnim tumačenjem pojma “izborni period“ u okviru Izbornog zakona BiH, možemo zaključiti kako se radi o vremenskom razdoblju unutar kojega se politički subjekti i njihovi kandidati pripremaju, prijavljuju, organiziraju, prezentiraju i obraćaju biračima i sudjeluju u izbornom procesu na sam dan izbora. Izborni period traje sve do konačnog zaključenja, potvrđivanja izbornih rezultata, a politički subjekti i njihovi kandidati su u tom procesu samo kandidati koji se natječu za povjerenje birača. Oni nisu nositelji izborne dužnosti niti su ostvarili mandat. Odluku o evaluaciji izbornih rezultata donijeti će Izborna komisija izdavanjem certifikata o potvrđivanju ostvarenog izbornog rezultata čime se okončava, potvrđuje izborni proces. Dakle, kandidat koji je umro za vrijeme izbornog procesa, a ostvario je najveći broj glasova, nije ostvario mandat jer njegov mandat nije potvrđen odlukom Izborne Komisije, činjenica najvećeg broja glasova potvrđuje da je on samo ostvario pretpostavke da njegov mandat bude potvrđen. Činjenica smrti ga je spriječila u tome.

Nastupanjem smrti prestaju određena prava i obveze za svaku fizičku osobu a uvažavajući činjenicu kako Izborni zakon BiH prepoznaje aktivno i pasivno biračko pravo iz čega slijedi da svaki birač koji umre ne može ostvariti svoje pravo da bira na jednak način kao i osoba koja je kandidat u slučaju smrti ne može ostvariti svoje pravo da bude birana pa s tim u vezi može se smatrati kao da i nije bila kandidat na izborima, osobito cijeneći relevantne odredbe Izbornog zakona pod članom 4.21 stav 3. i 4. STAV 3 – “Nakon ovjere kandidacijskih listi, sve do isteka mandata organa, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ne mogu mijenjati kandidacijsku listu, niti kandidat može povući kandidaturu.“

STAV 4 – “Nakon ovjere kandidacijskih listi, pa do početka štampanja glasačkih listića, politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ima pravo da zamijeni kandidata na listi samo u slučaju smrti kandidata, ili ako su u tom vremenu nastupili razlozi iz člana 1.10 stav (1) točka 5. ovog Zakona“.

Cijeneći navedene odredbe, zakonodavac stavlja naglasak na vremenski period “od ovjere do tiskanja glasačkih listića“ u kojem je moguće izvršiti zamjenu kandidata na ovjerenoj listi koja se inače ne može mijenjati. Dakle, da je smrt kandidata nastupila i mnogo prije izbornog dana, zamjena kandidata ne bi bila moguća, a smrt bi ga onemogućila u konzumiranju prava izbora. Ovo ukazuje da ni odredbe člana 1.10 ne bi mogle biti primijenjene u trenutku održavanja izbora zbog toga što mu mandat nije prestao, jer ga nije ni ostvario zbog činjenice smrti. U trenutku koji je obuhvaćen izbornim procesom, sve do potvrđivanja rezultata izbora smrt kandidata koji je ostvario najveći broj glasova najispravnije je tumačiti kao da i nije bio kandidat. Izborni zakon ne dopušta donošenje Odluke o raspuštanju, ponavljanju ili prijevremenim izborima, jer ne postoje pretpostavke za takav čin.

Član 1.9 (1) Mandat pripada izabranom nositelju mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidacijskoj listi. Mandat ne može prestati osim u zakonom predviđenim slučajevima.

Član 1.10 (1) Izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. danom podnošenja ostavke; 2. ako je opozvan u skladu sa zakonom; 3. danom smrti; 4. danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže; 5. danom pravosnažnosti sudske odluke kojom je lišen poslovne sposobnosti (proglašen mentalno nesposobnim); 6. danom kada je izabran ili imenovan na funkciju čije je vršenje nespojivo sa funkcijom izabranog člana određenog organa, kao što je predviđeno zakonom; 7. ako odjavi prebivalište sa područja izborne jedinice u kojoj je upisan u Centralni birački spisak da glasa i u kojoj je izabran, istekom roka od šest mjeseci od dana odjave prebivališta, ili 8. ako iz razloga utvrđenih zakonom izgubi pravo da bude biran. 7 (2) Izabranom članu organa vlasti na bilo kom nivou prestaje mandat danom nastupanja nekog od razloga za prestanak mandata utvrđenih zakonom. Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata, odnosno od saznanja o razlogu za prestanak mandata i o tome obavještava organ vlasti u kojem je izabrani član imao mandat. (3) Ako izabrani član organa vlasti podnese ostavku, dužan je da je podnese na obrascu koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH.

Kada govorimo o ostvarenom mandatu onda je važno mandat vezati za osobu a ne za političku stranku koja ga je kandidirala, kako relevantne odredbe Izbornog zakona i navode – Član 1.9 (1). Međutim mandat nije ostvaren činjenicom osvajanja najvećeg broja glasova, već potvrđivanjem izbornih rezultata Odlukom izborne komisije i dodjelom mandata istome. I u ovom slučaju važan je vremenski okvir unutar kojega će biti dodijeljen mandat. Tek kada osoba počne konzumirati pravo izabranoga i kada mu bude dodijeljen mandat moguće je razmišljati o primjeni instituta prijevremenih izbora…, a sve do potvrđivanja rezultata i okončanja izbornog procesa tumačeći navedene odredbe izbornog zakona, nije moguće pokrenuti navedene procedure jer izborni mandat nije ni dodijeljen niti se može dodijeliti osobi koja je zbog činjenice smrti onemogućena u tome. Članak 1.10 razmatra mogućnosti prestanka mandata prije isteka vremena na koji je osoba izabrana, dakle radi se o kandidatu, nositelju izbornog mandata koji konzumira pravo izbora i čiji su rezultati potvrđeni odlukom Izborne komisije. Kandidat koji je umro prije okončanja izbornog procesa i potvrđivanja rezultata uvažavajući činjenicu nemogućnosti zamjene kandidata, pa čak i umrlog kandidata nakon okončanja ovjera političkih subjekata za učešćem u izbornom procesu slijedom odredbi članka 4.21 Izbornog zakona pravno najispravnije gledište bi bilo da se isti smatra kao i da nije bio kandidat jer činjenica ovjere listića i njihov tisak se sasvim prije dogodila od dana izbora 15.11. kada je nastupila smrt kandidata.

Analognom primjenom odredbi Člana 1.10 Izbornog zakona o prestanku mandata izabranom nositelju dužnosti na slučaj u Travniku, bila bi načinjena gruba povreda u postupanju CIK-a i ozbiljna proceduralna greška, jer kandidatu kojeg je zadesila smrt mandat nije niti dodijeljen, niti mu se može dodijeliti, jer kao umrla osoba ne može konzumirati svoje izborno pravo.

Član 2.10 Centralna izborna komisija BiH će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ako ustanovi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora.

Poništavanje izbora kao institut Izbornog zakona BiH prepoznaje mogućnost primjene istih samo ako su zabilježene određene nepravilnosti u samom izbornom procesu i to one nepravilnosti koje na odlučujući način mogu utjecati na konačan ishod odnosno rezultate izbora, što u slučaju izbora u Travniku nije zabilježeno.

Član 14.1 Ponovni izbori provode se na osnovu istih kandidacijskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi Centralna izborna komisija BiH, najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije BiH o poništenju izbora.

Ponavljanje izbora kao institut prepoznat u Izbornom zakonu BiH također nije moguće osigurati pod uvjetima i na način kako to zakon propisuje. “Istu kandidacijsku listu“ u smislu odredbe ovog člana Izbornog zakona nije moguće osigurati, jer na istoj listi imamo upisana imena kandidata koji zbog činjenice smrti ne mogu sudjelovati u izbornom procesu, niti je takve izborne liste u ponovljenom postupku moguće ovjeriti zbog toga što imamo kandidate koji su zbog smrti izgubili svoje aktivno biračko pravo.

Član 14.3 (1) Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat u skladu sa ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje točan datum održavanja izbora. (2) Prijevremeni izbori bit će održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. (3) Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. (4) Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima. (5) Centralna izborna komisija BiH provodi prijevremene izbore na način i prema postupku utvrđenom ovim Zakonom za provođenje redovnih izbora. (6) Centralna izborna komisija BiH utvrđuje rokove koji su potrebni za održavanje izbora u skladu sa ovim Poglavljem.

Prijevremeni izbori kao institut prepoznat Izbornim zakonom BiH nije primjenjiv na situaciju koja je nastala u Općini Travnik na lokalnim izborima 2020. godine. Kandidat koji je umro, a ostvario je najveći broj glasova na ovim izborima ne može biti “raspušten”, jer nije no “konstituiran”. Dakle, nije ostvario mandat, niti ga zbog činjenice smrti može ostvariti. Izborni proces nije okončan sve do potvrđivanja izbora Odlukom Izborne komisije. Sasvim drugačija pravna situacija bi bila da je kandidatu dodijeljen mandat, a nakon toga nastupila činjenica smrti. Onda bi bez ikakve pravne dileme bilo moguće osigurati primjenu odredaba Članka 1.10 i 14.03 Izbornog zakona.

Prijevremeni izbori su mogući tek po raspuštanju izabranog organa, odnosno prestanka mandata – raspuštanje odnosno prestanak mandata izabranog organa nije moguće osobi koja je umrla prije okončanja izbornog procesa, potvrđivanja izbornih rezultata i dodijele mandata istoj.

Cijeneći navedeno u slučaju Općine Travnik nije moguće dodijeliti mandat umrlom kandidatu i na taj način osigurati uvjete za primjenu instituta Prijevremenih izbora. Jedino ispravno je dodijeliti mandat živom kandidatu s najvećim brojem osvojenih glasova i na taj način ne kršiti Izborni zakon, koji je, složit ćemo se svi, manjkav i treba ga mijenjati. /vitez.info/