Glavno vijeće HNS-a u ponedjeljak navečer je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održalo sjednicu. Skup je počeo minutom šutnje u povodu iznenadne smrti člana Odjela za nacionalnu sigurnost Zvonimira Banovića. Istaknuto je da njegova prerana smrt predstavlja veliki gubitak kako za HNS tako i za Hrvate Tuzle.

''Čini se kako je kriza konačno popustila. Svi naši izložbeni prostori popunjeni su prije više od mjesec dana i, na žalost, ove godine nećemo moći ugostiti sve tvrtke koje su izrazile interes za dolazak u Mostar. Imajući to u vidu, morat ćemo razmisliti i o proširenju naših kapaciteta', kazala je uoči sajamskog tjedna direktorica tvrtke "Mostarski sajam" Dalfina Bošnjak.

Naime, dvadeseti Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2017. sutra će otvoriti svoja vrata, a ove godine okupit će 800 izlagača iz 30 zemalja.

Ovogodišnja zemlja partner je Republika Hrvatska, čiji će premijer Andrej Plenković otvoriti ovogodišnju petodnevnu gospodarsku manifestaciju.

Očekuje se da će Sajam posjetiti i drugi brojni državnici iz regije i svijeta, među ostalima, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te zamjenik ministra poljoprivrede Kine Qu Dongyu.

U sklopu Sajma već tradicionalno će se održati podsajamske manifestacije kao što su Sajam turizma te sajmovi knjige i grafičke industrije. Ono što Mostarski sajam posebno izdvaja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Između ostalog, planirano je održavanje dvodnevne konferencije Inicijative 16+1 "Jedan pojas – jedan put", na kojemu će sudjelovati predstavnici 16 zemalja jugoistočne Europe i Kine, zatim konferencija "Komunikacijski sustavi" u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora 5C, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini./dnevnik.ba/

Najmanje desetero ljudi poginulo je danas u dvjema eksplozijama u metrou u Sankt Peterburgu, prema preliminarnim informacijama, javljaju ruski mediji. Prema istim informacijama ozlijeđeno je barem 20 ljudi.

Postaja Senaja Ploščad, na kojoj se barem jedna od eksplozija dogodila, puna je dima, a na fotografijama se vide ljudi kako leže na tlu te razvaljena vrata vagona.

Uprava metroa izvijestila je da su zaprimili dojave o eksploziji unutar vagona, moguće uzrokovanoj improviziranom eksplozivnom napravom, prenosi RT.Također su javili da je nakon eksplozije zatvoreno osam postaja.

Na mjesto nesreće poslane su hitne službe, a o događaju je obaviješten i predsjednik Vladimir Putin, koji je ranije u Sankt Peterburgu održao govor na jednom događaju, ali nije poznato je li još uvijek u gradu. Putin je izrazio sućut obiteljima stradalih.

Nakon eksplozija pojačana je policijska prisutnost u moskovskom metrou./vecernji.ba/

Protekli vikend učenici Marija Topalović, Dominika Andrić, Stefan Grubešić, Kristijana Bavrka zajedno sa mentoricom Kristinom Lozančić bili su predstavnici županije Središnja Bosna na državnom natjecanju „Lijepa Naša“ koje je održano u Zagrebu. Naš kraj predstavili su kroz temu „Sadašnjost i budućnost zdravstvenih radnika bolnice u Novoj Biloj“.

Dio turističke ponude je i tura Travnička hronika koja je neka naša verzija filmovanog Da Vincijevog koda. Naravno - sve su prednosti na strani travničkog muzeja.

Kako je naš hodopisac Dragan Marijanović opravdano odsutan sa ovih stranica jer liječi srce, a ja obično kažem da srce i nemam i da to imam čak i napismeno, Ajla se jedan dan poigrala i s ljubavlju kakvom samo rodni grad možeš voljeti - fotografirala naš Travnik.

No, kako je i Ajla već danas putnica za Washington u kome namjerava ostati - u Sjedinjenim Američkim Državama, u izdavačkoj kući North Dakota State University Press, u prevodu Johna C. Coxa, objavljen je na engleskom njezin roman "Mogla je biti prosta priča", kako smo već pisali - morala sam obećati da ću ja naše čitatelje podsjetiti na sve ljepote čaršije za koju je naš sugrađanin Ivo Andrić, na samom početku "Travničke hronike" napisao da je specifična i po tome što nigdje kao u njoj sunce ne izlazi tako kasno i ne zalazi tako rano, ali kad sija - nigdje ne sija tako jako.

Zavičajno-muzejska ponuda

Ovih ga dana u Travniku ima u izobilju, pa vrijedi prošetati do Starog grada. Historičari se slažu da je ta naša tvrđava - koja dominira ulazom iz pravca Sarajeva i na koju mi sam pogled budi osjećaj da sam kod kuće - jedan od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne: nema podataka o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju, ali oni kojima je to posao nemaju dilema, sagrađena je u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. stoljeća.

Po načinu gradnje pretpostavlja se da ju je dao sagraditi kralj Tvrtko II Kotromanić, ali historičari smatraju da je mogući graditelj i kralj Stjepan Dabiša. Današnji izgled bedema i tvrđave rezultat je intervencija turskih majstora gradnje vojnih utvrda, a današnji nivo brige o njoj rezultat je angažmana Zavičajnog muzeja pod čiji je patronat Stari grad dospio još 1953. godine - i kako piše na stranici ove važne ustanove za Travnik - zahvaljujući najviše tadašnjem direktoru Muzeja Stipi Loziću počelo se s čišćenjem i uređenjem tvrđave, arheološkim i konzervatorskim radovima. 1999. godine - opet zahvaljujući Zavičajnom muzeju - pokrenut je proces obnove i revitalizacije tvrđave, koja je nacionalni spomenik BiH, ali i centar kulturnog i zabavnog života Travnika.

Stari grad danas sadrži različite muzeološke, kulturološke, edukativne i zabavne postavke i aktivnosti koje uveseljavaju goste i turiste. Recimo da je dio turističke ponude i tura Travnička hronika koja je neka naša verzija filmovanog Da Vincijevog koda. Naravno - sve su prednosti na strani travničkog muzeja, naprosto zato što se Travnička hronika živi, a ne gleda na platnu, turistima - ako ćemo pravo - treba duplo više od filmskog vremena da obiđu sva ona mjesta na kojim se odvija radnja “Travničke hronike”, a muzejski kustos i domaći glumac daju maksimum kako bi im dočarali konzulska vremena, vezirove dileme, raspoloženje čaršije i sve one životne dogodovštine koje su - smještene između korica - proglašene jednim od najljepših evropskih romana.
Andrić je - uprkos postdejtonskim politikama - neizostavna priča u Travniku, a muzealci su u svoju ponudu uvrstili i scenski kolaž o njegovom životu. Akademski glumac Matej Baškarad, uz inserte iz dokumentarno-igranih filmova nastalih u muzejskoj produkciji, interpretira fragmente književnih djela koje je Ivo Andrić posvetio Bosni i gradovima u kojima se formirao kao umjetnik. Kolažni program se izvodi u Barutani Starog grada. Može li ljepše? Da može, duboko vjerujem da bi direktorica Zavičajnog muzeja Fatima Maslić već osmislila. A nije isključeno da nam sprema iznenađenja.

Čaršijske prednosti

Kako god, Stari grad je tek dio priče o Travniku čiji se puls mora osjetiti u čaršiji. A to znači i odmaranje očiju na Plavoj vodi, zavirivanje u Šumeće, šetnju glavnom gradskom ulicom od Šarene džamije pa sve do stadiona i Pirote. I nije što sam Travničanka, ali zaista se ima šta vidjeti. I gdje sjesti i odmoriti, i za mlade i za nešto starije. I osjećati se posebno.

Evo zašto. Početkom ovog milenija, jedna strana novinarka koja je dugo vremena provela u Bosni i Hercegovini potpuno me je zatekla pitanjem: Zašto svi koji od rata žive u Sarajevu za sebe kažu da su Sarajlije, a samo Travničani - bez obzira otkad su ovdje - insistiraju da se zabilježi da su iz Travnika? U prvi mah posegla sam za citatom Mome Kapora i rekla kako “imanja izgore, kuće se poharaju, samo mjesto rođenja zauvijek ostane upisano”, a onda sam joj, onako travnički prkosno, objasnila da mi, Travničani, uživamo da se razlikujemo od ostatka svijeta.

Naši su i ćevapi drukčiji, rekla sam joj, i ubjedljivo su najćevapniji na svijetu. Nikada nismo bježali od tradicije, pa je katolička crkva i u najkomunističkije doba nedjeljom bila puna, a 27. noć ramazana se oduvijek obilježavala. Naši su nas učitelji, nastavnici i profesori učili da samo čitanje nikada neće izaći iz mode i da vrijedimo taman onoliko koliko znamo i koliko smo obrazovani. Travnička je gimnazija oduvijek znana kao isusovačka i to nikom nikad nije smetalo, uostalom, i fudbalski treneri iz naših krajeva - bio to Ćiro Blažević ili moj školski drug Dragan Jović - širinom pogleda se razlikuju od ostatka (fudbalskog) svijeta. Baš kao i prof. dr. Besim Spahić i(li) prof. dr. Zehra Kreho od univerzitetskog.

Takvi smo. Ponosili smo se svojim daskama koje život znače još onda kada ih je družina predvođena Rusmirom Agačevićem, Mirkom i Nebojšom Adžaipom prkosno pravila. Bili smo i ostali svoji, ponosni na ono što imamo i što nam je naša čaršija dala. Jer čaršija pamti: da je tako i danas, svjedoči i Ajlino snimateljsko iskustvo: dok je tumarala Starim gradom, brižni muzejski uposlenik joj se pohvalio kako je koji dan prije nje, travničke zidine obišao naš poznati pisac Muharem Bazdulj.

Sva ushićena mi je rekla: Vidiš, u našem Travniku ljudi još uvijek čitaju!

Izvor: Oslobođenje.ba 

Od 7. travnja 2017. godine, svi državljani BiH koji namjeravaju putovati u zemlje EU mogu očekivati duža zadržavanja nego što je to bio slučaj ranije.

Bosna i Hercegovina ima najveću nezaposlenost i najmanja primanja u Europi. U BiH, prema analizama sektora socijalne zaštite, oko 600.000 ljudi živi s tri do pet KM dnevno, točnije u siromaštvu. Ipak, za kockanje novca se uvijek nađe. Prema istraživanju EuroBlica, samo u manjem bh. entitetu svakog dana u kladionicama, lokalima s aparatima za igre na sreću, raznim lutrijama te u kasinu građani RS-a ostave oko 900.000 maraka!

Sabor Županije Središnja Bosna usvojio je Nacrt Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju te obvezala Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽSB da provede javnu raspravu.