.
Danas je u sali Sabora Županije Središnja Bosna u organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH održana obuka na temu "Izrada planova integriteta u institucijama Kantona Središnja Bosna".
U župi Svetoga Duha u Novoj Biloj u nedjelju podijeljen je sakrament Svete pričesti za 44 prvopričesnika, a sveto misno slavlje predvodio je župnik fra Slavko Petrušić (Pika).
Planirani pravci Ravnatelj BH-Gasa i članovi Uprave hrvatskog Plinacroa potpisali su krajem prošlog tjedna memorandum o razumijevanju i suradnji između BH-Gasa i tog hrvatskog operatora transportnog plinskoga sustava kojim su definirana područja suradnje u kojima će se u idućem razdoblju intenzivirati aktivnosti u pogledu realizacije razvojnih projekata.
Na pitanje kako Bosance i Hercegovce vide strani gosti, turisti koji uglavnom u zimskim mjesecima dolaze na odmor u našu zemlju djelimično je odgovorila do sada neobjavljena anketa Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona (SBK), provedena u siječnju na uzorku od nekoliko stotina turista.
Sinoć je u organizaciji Udruge žena „Kraljica Katarina Kosača“ Novi Travnik zajedno u suradnji sa Zajednicom žena HDZ BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Županije Središnja Bosna u svadbenom salonu Buba u Vitezu održana „Donatorska večer“ za ginekološki odjel Hrvatske bolnice „Dr. Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj.
Dom naroda Parlamenta BiH jučer je razmatrao HDZ-ov, odnosno HNS-ov Prijedlog izmjena izbornog zakona BiH, kojim se regulira izbor članova Predsjedništva BiH, te provode odluke ustavnog suda BiH u vezi izbora izaslanika u federalni Dom naroda, te izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
Tisuće vjernika svake se godine okupi u Podmilačju, nadomak Jajca, u svetištu Svetoga Ive Krstitelja. Ekipa Hrvatskog Medijskog Servisa ovih je dana boravila u ovom svetištu. Ovo je svetište jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Datira iz 15. stoljeća kada je, vjeruje se, i sagrađena stara crkvica u gotičkom stilu. Ona je preživjela i veliko osmanlijsko osvajanje 1463. godine, ali i pad Jajca 1528. godine. Kada su tijekom Bečkog rata koji je trajao od 1683. do 1699. godine ostali nerazrušen samo franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu opstala je i ona.
Prvi spomen Podmilačja 1461.
Podmilačje se prvi put spominje 1461. godine u povelji posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koja se čuvala u Fojničkoj kronici iz 17. stoljeća. U njoj se kaže kako kralj: „mnogopoštovanomu, virnom slugi stricu knezu Radovoju za njegova virna, i prava posluženja koja posluži kruni kraljevstva našemu; najprije Gospodinu, i roditelju našemu, dobrga spomenutja Gospodinu kralju Tomašu, i meni Gospodinu kralju Stipanu…“, te mu daje „u Luci (Dnoluci) grad Komotin, i pokraj njega goru Bočac, i pokraj njega goru Čurničku, i Daljevac do Seoca, Cvitkovića, i Podmilačje selo sobi strane Vrbasa sva ta sela š njihovim pravim međami i kotari, i u Jajcu, i u Jezeru kuće njegove, mline, vrtle, i vinograde.“
Od izgradnje do danas crkva Svetog Ive bila je uvijek zborište zajedništva ne samo bosanskih katolika nego i pravoslavaca i muslimana. Taj duh otvorenosti u vjeri i nadi plod je stoljetnog djelovanja i visokog osjećaja za ljudske i narodne potrebe, ali i visokog osjećaja za vrednote Božjeg kraljevstva, piše HMS.
U ožujku 1993. godine Srpska vojska do temelja je razorila svetište Svetog Ive u Podmilačju. To se dogodilo 1. ožujka u 6 sati navečer. Mještani svjedoče da se začula snažna eksplozija prilikom koje je srušena velika crkva Sv. Ive, a u njezinu sklopu i ona stara iz srednjeg vijeka. Sve što je tada spašeno bio je čudotvorni kip Svetoga Ivana Krstitelja.
Svetkovina svetog Ive slavljena i u progonstvu
Svetkovina Sv. Ive slavljena je i u progonstvu, 1993. godine u Cerniku kod Gradiške, 1994. godine u Podhumu kod Livna, Zagrebu i Trogiru, a 1995. godine u Novoj Biloj.
Nakon proteklog rata ova zavjetna crkva u cjelosti je rekonstuirana. U međuvremenu je izgrađena i nova crkva s vanjskim oltarom i župnom kućom.
Prvo je srušenu crkvu zamijenio donirani šator, a potom je izgrađena drvena baraka za molitveni prostor ispod ceste i brvnara za stambeni prostor iznad ceste. Povratkom sve većeg broja župljana počinje izgradnja zavjetne crkvice Svetog Ive u onom obliku kakva je bila u vrijeme njezine izgradnje prije više stotina godina, čime je službeno počela obnova svetišta u Podmilačju. Postrojbe HVO-a, na molbu podmilačkih franjevaca, probile su put uz brdo Grabež iznad svetišta, uz koji su postavljeni drveni križevi za četrnaest postaja od zavjetne kapelice do na vrh Grabeža, gdje se nalazi improvizirani oltar. Ovdje se pobožnost Puta križa obavlja na uočnicu blagdana Sv. Ive, 23. lipnja i na Cvjetni petak.
Podmilačko svetište nadaleko je poznato kao pokorničko i zavjetno mjesto. O tome svjedoče i mnogi zapisi iz prošlosti, posebno oni koji se odnose na mise za bolesnike, koje slave na uočnicu na dan Sv. Ive 24. lipnja i na kojima uz katolike sudjeluju i pripadnici drugih vjera, što je još jedna posebnost ovog svetišta. Uoči samog Ivandana ovdje se skupljaju deseci tisuća vjernika, piše HMS.
Nakon što je dobivena suglasnost Vrhbosanskog ordinarijata počinje se sa izgradnjom nove velike crkve u Podmilačju. S iskopima se započelo u ožujku 2004. godine. Iako izgradnja nove crkve još nije završena ona se gradi tako da je locirana u stijeni na sjevernoj strani doline i zajedno sa starom crkvicom čini široki svečani portal kroz koji se ulazi u dolinu Sv. Ivana.
Legenda prelasku crkve preko Vrbasa
I danas se u narodu priča kako je crkva Sv. Ive prešla noću iz sela Pšenika, koje se nalazi na lijevoj obali Vrbasa, u selo Podmilačje, na desnoj strani, zbog toga što su Turci u nju stjerivali koze. Tom prilikom ostao je u Vrbasu jedan direk koji se, navodno, i sada vidi u vrijeme niskog vodostaja.
Ova narodna predaja nalazi se zapisana u Šematizmu Bosne Srebrene od 1864. godine, a ponovljena je u gotovo svim sljedećim šematizmima. Nju poznaje i fra Antun Knežević koji navodi da se o tome sačuvao kod Theinera izvještaj upućen papi na latinskom jeziku koji u hrvatskom prijevodu glasi: „O čudesnom prijelazu crkve Sv. Ivana Krstitelja iz sela Pšenika u selo Podmilačje.“ Mada nije lako odrediti stvarni sadržaj ove narodne predaje vjeruje se da ona ima svoje povijesno značenje. Možda se time potvrđuje vezanost ove crkve uz grebenski franjevački samostan koji je postojao negdje u blizini sela Pšenik sve od 1945. godine.
Čudotvorno svetište
Čudotvornost svetišta Sv. Ive u Podmilačju mnogi od davnih vremena ističu kao sigurnu činjenicu prisutnu u svijesti i praksi kako katolika tako i pravoslavnih i muslimana. Fra Antun Knežević kazao je kako je njegova majka čuvala kao svetinju i lijek daščicu s krova i komad kreča s pijeskom od crkve Sv. Ive, te neke slučajeve ozdravljenja po zagovoru Sv. Ive kao i one koji su kažnjeni zato što su pokušali crkvu oskvrnuti i opljačkati, piše HMS.
Od 1959. do 1973. godine zabilježena su u Kronici podmilačke župe 42 slučaja ozdravljenja. Posebnu skupinu bolesnika koji dolaze u Podmilačje čine duševni bolesnici.
Neki nepoznati očevidac piše 1896. godine da je hodočnasnika u Podmilačju bilo 7.000 do 8.000. Deset godina poslije dopisnik je izvijestio kako se na blagdan Sv. Ive zgrne „u Podmilačje 8.000 – 10.000 ljudi osim iz Bosne i Hercegovine, Također iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, iz same Turske te dodaje da je na „svim željezničkim postajama bila tolika navala svijeta da su i teretne vagone morali prikopčavati i puniti hodočasnicima. Svakakvih se može vidjeti ljudi i nošnja“ Jedan mi željeznički činovnik kaza, da je jutros razgovarao s nekim Turčinom , koji je čak iz Carigrada amo došao, i to bosonog iz poštovanja prema Sv. Ivi“.
Poslije rata pa sve do 1959. godine nije vođena evidancija o proslavi sv. Ive u Podmilačju. Od tada pa dalje imamo dosta pouzdane podatke, koji pokazuju da broj hodočasnika sve više raste. Godine 1959. došli su brojni hodočasnici iz svih krajeva, 1960-ih bilo ih je 14.000 – 15.000. Godine 1968. Već oko 50.000. Tijekom sljedećih deset godina broj hodočasnika kreće se od 50.000 do 60.000. godine 1974. evidentirno je oko 100.000 hodočasnika.
Vrelo Mrtvalj
Uz svetište u Podmilačju vežu se različiti oblici pučke pobožnosti, ali i hodočasnička praksa izrasla iz naroda. Toj praksi pripada i umivanje na vrelu Mrtvalj, koje se u narodu zove izvor Sv. Ive, a koje se smatra ljekovitim i čudotvornim.
Danas sve više hodočasnici, a i domaći uzimaju vodu kao blagoslovljenu i nose u bocama svojim obiteljima i bolesnicima./HMS/
Do jučer smo imali jednu lekciju iz postdaytonske političke prakse pokretanja vitalnog nacionalnog interesa u FBIH. Ona je glasila: Želja malog naroda da ima TV kanal na vlastitom jeziku, kontrarna je vitalnom interesu velikog naroda. Od jučer imamo i lekciju 2: Želja jednog naroda, da sam sebi bira svoje predstavnike, kontrarna je interesu velikog naroda. Koji smatra da biranje predstavnika drugima, jeste ukras demokracije.
Ova odluka uvod je u novu fazu postdaytonske BIH i najava nove političke krize. BIH uskoro postaje zemlja bez Izbornog zakona. A izbori dolaze 2018-e. Ova blokada bošnjačkih zastupnika svakako će unazaditi odnose među narodima u BIH koji se mukotrpno grade. No oni koji su danas stajali na braniku “vitalnog nacionalnog interesa” ne brinu o tome. Premda je narod vitalan. I nacionalno svjestan. Samo što ga je sve manje tu. I sve više preko granice…
Kad se Građanstvo i građanski principi brane “nacionalim interesom”
U Domu naroda Parlamenta BiH jučer se dogodilo ono što se i očekivalo-Klub Bošnjaka povukao je vitalni nacionalni interes na Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona kojeg su uputili izaslanici iz Kluba hrvatskog naroda u žurnoj proceduri, javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa.
Radi se o izmjenama koje predviđaju novi način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije i to kroz tri skupine općina kako bi se došlo do legitimnih predstavnika u ovom tijelu. Također, izmjenama se predviđa i drugačiji izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije i to na način da se svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH. Time bi se došlo do istinskog legitimnog predstavljanja naroda te bi se istodobno provela presuda Ustavnog suda koja je potvrdila kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog.
Bošnjačko objašnjenje
Tijekom rasprave, prvo o samom hitnosti procedure, nije se mogao čuti nikakav protuprijedlog bošnjačke strane, a nakon što su izmjene izbornog zakonodavstva ušle u hitnu proceduru, Klub Bošnjaka je jednoglasno odlučio povući vitalni nacionalni interes.
Halid Genjac, predsjedavajući Kluba Bošnjaka tijekom iznošenje obrazloženja kazao je kako se radi o prijedlogu koji tretira tri tematske cjeline-izbor članova Predsjedništva, izbor izaslanika u federalni Dom naroda te grad Mostar. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH on je objasnio kako je za prijedlog hrvatskih izaslanika udaljeniji od europske konvencije u odnosu na postojeće stanje jer tretira izbor isključivo bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva u područjima koja su ustrojena “skoro isključivo po etničkom principu”.
Kada je riječ o izboru izaslanika u federalni Dom naroda on je kazao kako Ustav predlaže da se iz svake županije u Dom naroda bira po jedan izaslanik iz svakog od naroda ukoliko je izabran u županijsku skupštinu. Pritom je poručio kako prijedlog hrvatskih izaslanika predlaže izbor bez ovog principa, kazavši kako u tom slučaju u Dom naroda ne bi mogli biti birani Bošnjaci iz Posavske i Herceg-Bosanske županije.
I u slučaju grada Mostara Klub Bošnjaka je pronašao zamjerke zbog kompenzacijskih mandata i višečlanih izbornih jedinica, a što je, smatraju u suprotnosti sa Izbornim zakonom.
Jedinstvo Hrvata
Jučer se na Domu naroda, pak, vidjelo jedinstvo hrvatskih izaslanika koji su jasno naglasili kako prijedlog izmjene izbornog zakonodavstva rješava izuzetno važnu problematiku te kako se radi o pokušaju ostvarivanja legitimnog predstavljanja naroda. Predsjedatelj Doma naroda i izaslanik u Klubu Hrvata Bariša Čolak podsjetio je kako se o ovom pitanju razgovara već dugo te su svi hrvatski prijedlozi dobro poznati.
Čolak je naglasio kako se bližimo roku do kojeg je potrebno provesti presudu Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u kontekstu izbora u federalni Dom naroda te je upozorio kako nikomu nije u interesu da ulazimo u izbornu godinu bez rješenja ovih pitanja kao i bez jasnih kriterija na osnovu kojih bi se izborni rezultati mogli implementirati.
Izaslanik u Klubu Hrvata Mario Karamatić kazao je kako nije čuo da je netko drugi osim Hrvata ponudio neko drugo rješenje te je naglasio kako je ovo pokušaj da se osigura legitimno predstavljanje naroda u BiH. Kazao je i kako ne smatra da je ovime povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, osim ukoliko se i dalje želi da jedan narod dominira i drugom bira predstavnike. Karamatić je poručio kako je prijedlog Hrvata pokušaj spašavanja BiH te kako ta zemlja nije isključivo ni bošnjačka ni srpska ni hrvatska.
Tijekom rasprave o hitnosti procedure izaslanik u Klubu Hrvata Martin Raguž kazao je kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je posebno istaknuo činjenicu da su Hrvati predložili rješenje koje je upućeno u institucije te kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je kazao kako su Hrvati predložili rješenja u institucije te traže razgovor te kako to drugi moraju uvažavati. On je i izrazio stav da oko ovog pitanja koje izuzetno bitno postoji hrvatski konsenzus te kako ne stoje ranije kritike prema kojima Hrvati ne znaju što hoće. Prema proceduri, zahtjev Bošnjaka na kraju će završiti pred Ustavnim sudom BiH. /HMS/
Nepravomoćnom presudom Suda BiH šest carinika osuđeno je na ukupno 18 godina i novčanu kaznu od 14.000 maraka zbog korupcije u Carinskoj ispostavi u Sarajevu.
