Unatoč velikoj raseljenosti po cijelome svijetu, još vidnim ruševinama od posljednjeg rata župljani Korićana ne zaboravljaju svoju rodnu grudu i rado se okupe svake godine na blagdan sv. Ilije.

U jednoj od najudaljenijih i najljepših travničkih župa koja je smještena na obroncima planine Vlašić danas živi samo nekoliko obitelji od prijeratnih oko tisuću župljana. Većina su tijekom nedavnoga rata izbjegli i nisu se vratili na svoja prijeratna ognjišta. Inače, prva župna crkva od drva sagrađena je 1874., a sadašnja 1930. i obnovljena 1951. godine. U vrijeme nedavnog rata crkva je bila potpuno opljačkana i demolirana; ponovno je obnovljena 2003. godine.

Blagdan sv. Ilije tradicionalno pruža priliku mnogim susjedima i prijateljima da se ponovno susretnu i razmjene sjećanja na rodni kraj, dok će nadamo se do sada urađeni, kao i novi projekti možda prijeratne mještane zadržati i dulje od blagdana i godišnjih odmora.

Sveti Ilija prorok

Starozavjetni prorok sveti Ilija bio je rodom iz Tišbe, današnjeg Jordana i djelovao je u 9. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu, u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje, vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvu.

Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu, oko 860. prije Krista, navijesti veliku sušu. Pred kraljem koji je poubijao sve izraelske svećenike i širio štovanje bogova, Ilija se morao skrivati, a hranu mu je u pustinju donosio gavran.

Kod Isusova preobraženja na Taboru, u opisu trojice evanđelista, nalazimo Mojsija i Iliju kao najznačajnije osobe Starog Zavjeta. Sveti Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspješne molitve: 'Mnogo može molitva pravednika, ako je žarka'.

Proroku Iliji pripada značajno mjesto u kršćanskoj predaji i djelima Svetih Otaca. U pučkom vjerovanju Ilija zapovijeda gromovima, zato se i naziva Ilija gromovnik, a štiti od oluje, groma i vatre.

U galeriji pogledajte dio atmosfere iz Korićana s proslave blagdana prethodnih godina: