.
Sberbank BH je nastavila sa širenjem poslovne mreže u Bosni i Hercegovini. U skladu sa strategijom poslovanja na bh. tržištu, otvorena je nova poslovnica u Travniku.
U Travniku će sredinom ožujka biti tvoren novi pogon za preradu mesa firme "Bajra" koji će osigurati posao za 200 radnika, a oko 500 kooperanata biće uključeno u ovaj projekat.
U tijeku su završni radovi na izgradnji hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće, gdje se vrši monataža panela i opreme za hladnjače.
Kako se u priopćenju Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH navode različite cifre u priči o povećanju akciza, koje mogu zbuniti prosječnog čitatelja, potrebno je razjasniti da će povećanje cijena goriva iznositi 15 feninga po litru.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc.dr.sc. Bruno Bojić i generalni sekretar Zdravko Marinković posjetili su Privrednu komoru Austrije i razgovarli sa direktorom Karl-Heinzom Dernoschegom o unapređenju suradnje dvije komore s ciljem unapređenja ekonomske suradnje dvije zemlje.
Na Beogradskom sajmu turizma predstavljena turistička ponuda Središnje Bosne.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine za većinu artikala cijene u Travniku su niže od prosjeka u FBiH.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća u BiH prošle godine iznosila je 830 KM i nije se mijenjala u odnosu na 2014. godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U Bosni i Hercegovini već pet godina unazad sije se oko 7.368 hektara sojom, a poljoprivredni inspektori su u prošloj godini prvi put otkrili prisutnost GMO soje na području Semberije i Posavine. Usjevi su uništeni, uz konstataciju kako je sjeme soje nabavljeno nedozvoljenom trgovinom. Strah da je GMO soja već ušla u lanac ishrane domaćih životinja i ljudi već odavno je prisutan na ovom području.
U FBiH postoji nešto manje od 80 poslovnih zona. Od ovog broja, njih desetak nije aktivno, dok je kod ostalih zona stupanj aktivnosti različit.
Iako je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta od 2004. godine pa do 2015. godine za poslovne zone u Federaciji BiH izdvojilo više od 15,9 mil. KM, koliko je njih aktivno, a koliko ih se ugasilo, teško je bilo procijeniti, piše Večernji list BiH.
Imovinsko-pravni odnosi
Do točnog broja poslovnih zona u FBiH bilo je teško doći, između ostalog, zbog, kako tvrde u spomenutom ministarstvu, slabe suradnje s nekim općinama i gradovima, a neki su davali nepouzdane podatke zbog različitog shvaćanja pojma što je to konkretno poslovna zona. “Bilo je i onih lokalnih vlasti koje nisu nikad ni donijele odluku o osnivanju zona, a izjavljivale su da je imaju. Naime, prema raspoloživim podacima, u FBiH postoji nešto manje od 80 poslovnih zona. Od ovog broja, njih desetak nije aktivno, dok je kod ostalih zona stupanj aktivnosti različit. Prema napravljenoj analizi, u većini zona poduzetnici su vlasnici parcela, dok su općine i gradovi u svom vlasništvu ostavili cestovne komunikacije u zoni i ostalu infrastrukturu, ali samo do granice parcela. Problem u razvoju radnih kapaciteta u poslovnim zonama predstavlja sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između jedinica lokalne samouprave kao vlasnika zemljišta prije njegove prodaje zainteresiranim investitorima.
Upravljanje zonama
“Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je jedna od početnih aktivnosti i često je vrlo zahtjevan i dugotrajan posao za uspostavu zone. Razlog tomu je što stvaranje poslovne zone zahtijeva veliku površinu zemljišta koje obično obuhvaća dio privatnog zemljišta ili zemljišta druge namjene za koje se mora uraditi prenamjena u građevinsko”, stoji u informaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Problem se pojavio i glede upravljanja poslovnim zonama jer većina općina i gradova ne može platiti ljude koji bi vodili poslove koji su potrebni unutar takvog jednog gospodarskog subjekta. Ministarstvo traži da se primijene iskustva nekih poslovnih zona iz Hrvatske po ovom pitanju, gdje su zaposlenici zone stvorili zaradu iz koje financiraju rad svog ureda. Zamjeraju institucijama državne vlasti što nisu pokazale zanimanje za poticanje razvoja zona, što je mimo prakse u europskim državama gdje ovakva ulaganja predstavljaju dominantan oblik investicijske intervencije. Kako bi se krenulo u razvoj poduzetničke infrastrukture u FBiH i unaprijedio rad poslovnih zona, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta predlaže Vladi FBiH da se sa svim razinama vlasti, a posebno s gradovima i općinama, radi na razvijanju modela veće potpore budućim korisnicima poduzetničke infrastrukture. Mora se jedinicama lokalne samouprave omogućiti manja papirologija pri rješavanju vlasništva nad zemljišnim parcelama gdje je napravljena ili će biti napravljena poslovna zona. Također se mora formirati registar zona i tehnoloških parkova, klastera, poduzetničkih inkubatora i svih potpornih institucija, kako bi im se dali kvalitetniji financijski poticaji. Potrebno ih je više marketinški predstaviti na domaćem, a posebno na inozemnom poslovnom tržištu. Promociji poslovnih zona treba pristupati od početka građevinskih radova u zoni. /vecernji.ba/