U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ i Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ u Zenici je u subotu održan 3. međunarodni festival domaćih rakija „Zlatni čokanj“, prenosi zenicainfo.ba

Sjećam se da bi otac Mato molio Očenaš valjda samo na Božić. Bio je 'cuger'... Darovi? Nekad bih pod borom dobio cipele, nekad hlače, nekad košulju i čarape, ljepše je bilo no danas, kaže nam trener svih trenera za 24sata.hr.

Na Odjelu ginekologije i neonatologije Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj u mjesecu listopadu rođeno je ukupno 59 beba.

Janjevci su hrvatska manjina koja stoljećima živi na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine. Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovu.

Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Zvono Crkve svetog Nikole iz 1368. drugo je najstarije zvono u Hrvata. Stoljećima su ih Turci htjeli islamizirati, a poslije odlaska Turaka, bili su na udaru srpskog, ali i albanskog nacionalizma. Kad je ovaj kraj došao pod vlast Kraljevine Srbije 1912. godine, pojačali su se progoni i iseljavanja. Veći egzodusi počeli su 1948. godine.

Ime Janjevo navodno su donijeli doseljenici iz sela Janjine na poluotoku Pelješcu u Hrvatskoj, a koji je u doba iseljavanja ove hrvatske zajednice bio dijelom Dubrovačke Republike. Preporod ovog kraja bila je obnova župne crkve u 2. pol. 19. st. i izgradnja škole u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.

Od 1991., ponajprije zbog pojačanog pritiska velikosrpskog režima, provodeći etničko čišćenje, a zatim od 1998. zbog nemira na Kosovu, većina njih se iselila, ponajviše u Hrvatsku. Najveći egzodus dogodio se 26. veljače 1993.

Danas u Janjevu živi još oko stotinu Hrvata koji su okupljeni oko Crkve svetog Nikole. U prošlosti su bili poznati po trgovini i proizvodnji plastičnih materijala. Njihovu imovinu danas sustavno pljačkaju lokalni Romi i Albanci. Druga zajednica Hrvata na Kosovu nalazi se u mjestu Letnica na jugoistoku Kosova.

Ivan Volić

Slavljenje Noći vještica smatra se tipičnim obilježjem američke kulture, no taj se običaj s vremenom uvriježio i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Noć vještica vuče porijeklo od Samhaina, drevne poganske svetkovine koju su Kelti slavili prije više od 2 000 godina Kelti su vjerovali da se na taj dan mrtvi mogu kretati među živima i da mogu međusobno razgovarati.

U srednjovjekovnoj Engleskoj vjernici su uoči blagdana Svih svetih išli od kuće do kuće te tražili od domaćina da im daju hranu, obećavajući im da će se zauzvrat moliti za njihove mrtve. Pritom su nosili izdubljene glavice repe u kojima je gorjela svijeća, vjerujući da ona predstavlja dušu zarobljenu u čistilištu. Neki tvrde da su vjernici dubili repe kako bi ih one štitile od zlih duhova. U 19. stoljeću u Sjevernoj Americi umjesto glavica repe počele su se koristiti bundeve jer ih je bilo napretek te su se lako mogle izdubiti i izrezbariti. Običaj paljenja svijeća u izdubljenoj bundevi povezan je s vjerovanjima da je duša besmrtna, da postoji čistilište i da se ljudi trebaju moliti za mrtve. 

Porijeklo Noći vještica i običaji koji su danas povezani s tom svetkovinom otkrivaju da se ona temelji na krivim predodžbama o mrtvima i zlim duhovnim bićima, odnosno demonima pa je za neke obilježavanje ove noći neprihvatljivo i kosi se s vjerskim učenjima, a drugi u tome vide samo oblik zabave.

Ivan Volić

Najpopularniji hrvatski glazbenik Marko Perković Thompson protekla dva dana posjetio je mjesta općina lašvanske doline; Vitez, Busovaču i Travnik.

Mogu li mladi preuzeti odgovornost i konačno predvoditi najvažnije procese u našem društvu?