Borci tzv. Armije BiH su itekako ubijali, pljačkali, palili, otvarali logore.. “Naši borci se nisu svetili, nisu palili sela, nisu ubijali nevine civile ni rušili bogomolje”. Taj moralni kapital mjera je naše duhovne snage, osnov je i temelj našeg zalaganja za pomirenje, za reintegraciju zemlje. U tome je suština našeg antifašizma, rekao je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u Travniku, na početku 19. tradicionalnih susreta tzv. Zlatnih ljiljana Federacije BiH, negirajući brojne zločine koje je počinila bošnjačka vojska tzv. Armija RBiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

Opasnostima koje djecu vrebaju na internetu jednostavno kao da nema kraja. Zastrašujuće vijesti o zlostavljanju i samoubojstvima djece zbog nasilja na internetu smjenjuju jedna drugu, tako da je u suvremeno doba moderne informatičke tehnologije roditeljima iznimno teško na odgovarajući način zaštititi svoju djecu od sve većeg broja kriminalaca i različitih prijestupnika za tipkovnicama. Svi smo osjetljivi kada su djeca u pitanju, a ona sama u većini slučajeva nisu ni svjesna svoje ranjivosti u nepredvidivom moru informatičkih zamki koje čekaju u skrivenim zapećcima svjetske baze podataka.

Najnovija, možda i najstrašnija od svih do sada, opasnost za djecu na internetu krije se iza igre benignoga naziva koji može privući pozornost i znatiželju djece te tinejdžera - “Plavi kit”.

Roditelji traže savjete

Ovaj zastrašujući i morbidan internetski fenomen došao je i do Bosne i Hercegovine. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.

- Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja koji me zovu i ne znaju što učiniti, izjavio je Skelić za medije. Iako, na svu sreću, u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabilježeni slučajevi smrti povezani s tom igrom, sve je više informacija diljem svijeta, a posebice u Rusiji gdje je ta zastrašujuća, uvjetno rečeno, igra odnijele živote na desetke tinejdžera i djece. Kako je kazao Skelić, djeca u BiH također su instalirala tu igricu, a vrlo je teško znati je li je dijete počelo igrati. - Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako netko krene s igricom s obzirom na to da ona počinje banalnim stvarima. To, zapravo, i jest dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja, smatra on.

Najranjivija populacija za tu igricu su adolescenti, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, objašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana jer je nemoguće djelovati preventivno.

- Uvjetno rečeno, opasno bi moglo biti i razgovarati s djecom jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u tijeku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pažnju, savjetuje on. I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softverski inženjer Amel Spahić ističe kako postoje određeni načini kojima bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.

- Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti izravnim nadzorom jer djeca uvijek mogu naći način kako stupiti u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani Social Media Trackers pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama s adresama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu upućivati na neprikladan razgovor ili post, savjetuje on. Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njezinu korijenu, točnije brisanjem igrice.

- Anonymousi su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutačno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od sustava, smatra on.

Pedeset zadataka

Smrtonosni “Plavi kit” dolazi iz Rusije te, prema eminentnim ruskim, ali i svjetskim medijima, povezan je sa smrću oko 130 tinejdžera diljem svijeta. Riječ je o računalnoj igri koja se igra preko društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke koji se pred njega postave. Tih “zadataka” zna biti oko pedeset, s time da je svaki bizarniji i morbidniji od prethodnog kako se ide prema kraju te “igre”. Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci (otkuda je i nastao naziv ove igre), dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti i finalni zadatak uvijek je fatalan. Za tinejdžere koji sudjeluju u toj igri završni, pedeseti zadatak je počinjenje samoubojstva.

Prema medijskim napisima, policija u Rusiji povezuje samoubojstva s online skupinama do kojih tinejdžeri dolaze preko hahshtagova sinikit, f57, ff33... Ubrzo nakon objave, u inbox dolazi poruka s lažnih profila i igra može početi. “Moderatori”, kojih je navodno jako mnogo, vode djecu i tinejdžere kroz igru dajući im dnevne zadatke, s time da, ako igrač odluči prestati, slijede prijetnje i zastrašivanja ubojstvima roditelja, objavama kompromitirajućih fotografija koje su im do tada djeca slala (kao dio zadataka) i tako dalje. Potvrda realiziranoga zadataka najčešće se vrši slanjem fotografije, što organizatori mogu iskoristiti protiv igrača. Igra je, sudeći prema izvješću s BBC-ja, najraširenija u Rusiji, a postaje sve prisutnija u Ukrajini, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Engleskoj. U slučaju da primijetite kako je dijete upoznato ili se pak uključilo u neke opasne izazove na društvenim mrežama, poput spomenutog “Plavog kita”, porazgovarajte s njim o tom fenomenu, objasnite što je to i upozorite na manipulativnu prirodu igre koja je na koncu fatalna. Svakako se savjetuje roditeljima imati nadzor nad korištenjem interneta. Edukacija i nadzor su itekako nužni jer je smrtonosni “Plavi kit” zaplovio i morima našeg interneta na kojem je svakog dana sve više malih “kupača” nesvjesnih opasnosti i bez ikakvoga nadzora, a ljudi koji se kriju iza ovog zlokobnog lika čekaju upravo na njih./vecernji.ba/

Novi Pravilnik o o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijenama lijekova u BiH stupio je na snagu od 1. svibnja, a građani već mogu kupiti pojedine lijekove u ljekarnama po nižim cijenama.

Ako je suditi po prvim objavljenim nižim cijenama lijekova, Bosna i Hercegovina konačno bi mogla pasti s prvog mjesta neslavne liste zemalja regije u kojima su lijekovi najskuplji.  

Lijek za želudac Pantoprazol, čija je veleprodajna cijena do sada iznosila 10,91 KM, po novom Pravilniku imat će maksimalnu cijenu od 7,56 maraka, piše Faktor.  

Tablete Glimepirid za liječenje dijabetesa sa sadašnjih 3,40 pojeftinile su na tri marke, a lijek Melpamid iste namjene, koji je ranije koštao 5,29 KM, sada je 3,60 KM. Tablete Irumed, koje se koriste za liječenje povišenog krvnog pritiska i posljedica srčanog udara, prodavale su se po cijeni od 4,75 KM, a nova, niža cijena iznosit će 2,70 KM.  

Niže cijene posebno su vidljive u razlici između prijašnjih i novih cijena lijekova koji, prema standardu većine bh. građana, spadaju u kategoriju skupljih.  

Tako, naprimjer, lijek Respekt kompanije "Hemofarm", čija je sadašnja veleprodajna cijena iznosila 23,72 KM, po Pravilniku ima maksimalnu cijenu od 13,72 KM.  

Lijek Fluxx, koji se koristi za sprečavanje krvnih ugrušaka, umjesto dosadašnjih 25,41 KM, koštat će 14,70 maraka, a Bikalutamid za liječenje raka prostate, koji je koštao 161,36 KM, sada će se prodavati po cijeni od 91,67 maraka.  

Znatno su pojeftinili su i lijekovi koji se koriste u terapiji psihičkih poremećaja: Risperidon za liječenje šizofrenije sada košta 3,80 KM (stara cijena bila je 17,59), a Paroxetin za liječenje depresije i anksioznih poremećaja sa 9,83 pojeftinio je na 6,90 KM.  

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH najavili su da će maksimalne veleprodajne cijene svih lijekova biti objavljene na stranici Agencije od 15. do 22. svibnja.  

Nakon objave tih cijena, svi koje se bave prometom lijekova na veliko bit će obavezni da ih se pridržavaju, kažu u Agenciji, uz napomenu da će period adaptacije potrajati između 15 i 30 dana.  

Prema analizama koje je Agencija napravila tijekom prošle godine, Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijenama lijekova donijet će uštede od oko 50.000.000 KM na godišnjem nivou. Značajan segment Pravilnika je i taj što će cijene lijekova od sada biti jedinstvene u cijeloj BiH, za razliku od do sada većinom neusklađenih cijena između dva bh. entiteta.  

Treba reći i to da novi Pravilnik obuhvata isključivo lijekove koji se izdaju na ljekarski recept. Kako su za Faktor pojasnili iz javne ustanove Ljekarne Sarajevo, pojeftinjenje se odnosi samo na lijekove s esencijalne liste.  

- Pošto se radi o sniženju cijena lijekova sa esencijalne liste lijekova, to znači da ako pacijent ima zdravstveno osiguranje, gdje ne plaća ili djelimično plaća lijek, sniženje neće imati veći značaj. Ako pacijent želi kupiti ove lijekove a nema zdravstveno osiguranje, prije svega mora imati validan recept, propisan od ljekara iz privatne ili javne zdravstvene ustanove, uz koji će moći obaviti kupovinu - navode iz Ljekarne Sarajevo.   U nastavku je tabela s novim cijenama deset često propisivanih lijekova:  

        br       Naziv lijeka                                  Stara cijena      Nova cijena      razlika

         1.      AMARIL TBL 30 X 3 MG                           7,74                6,73               1,01

         2.      BISOCOR TBL 30 X 5 MG                        8,76                7,88               0,88

         3.      DILATREND TBL 28 X 12,5 MG                 8,63                7,94               0,69

         4.      AMLODIL TBL 30 X 5 MG                         6,58                6,14               0,44

         5.      PINOX TBL 28 X 10 MG                          10,97               9,33               1,64

         6.      LOPRIL TBL 30 X 10 MG                          6,95               5,88                1,07

         8.      GOPTEN CAPS 28 X 2 MG                       15,47             12,94                2,53

         9.      PROTECTA TBL 28 X 10 MG                      8,47               7,24                1,24

        10.     BOSAURIN TBL 30 X 5 MG                        2,33               1,76                0,57

/vecernji.ba/

Svečanost, kojom je obilježen Dan Europe u Bosni i Hercegovini, upriličena je danas ispred Doma Oružanih snaga BiH u Sarajevu.

U sklopu svečanosti, koju su organizirali specijalni predstavnik Europske unije i EUFOR, održana je vojna parada u znak potpore održivoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini i uz sudjelovanje pripadnika EUFOR-a i OSBiH, uključujući i Vojni orkestar OSBiH.

Sudionike svečanosti, kojoj su nazočili bh. i međunarodni dužnosnici, te brojni gosti i zvanice, pozdravio je specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Lars Gunnar Wigemark, istaknuvši značaj vrijednosti - jedinstva u različitosti i solidarnosti na kojima se temelji EU, a koje korespondiraju sa situacijom u multietničkoj i multireligijskoj zemlji kakva je BiH.  

- Bez obzira na to kako će EU izgledati u budućnosti, uvjeren sam da je BiH dio tog projekta - kazao je Wigemark, naglašavajući da će vrata EU kao projekta mira i sigurnosti uvijek biti otvorena za BiH.

Dodao je da napredak na tom planu sada ovisi od BiH, te pozvao predstavnike bh. vlasti da se nastave angažirati na daljnjoj provedbi socio-ekonomskih reformi i jačanju vladavine prava, kako bi put BiH ka članstvu u EU postao izgledniji.

Veleposlanik Wigemark podcrtao je posvećenost zemalja EU-a održanju mira i sigurnosti u BiH, podsjećajući da je njegovanje tradicije konsenzusa i kompromisa ideja-vodilja na tom putu, istovremeno, odbacijući nacionalističku retoriku koja nije u skladu s principima EU-a i nije prihvatljiva njenim zemljama-članicama.   

Na značaj Dana Europe koji koincidira s Danom pobjede nad fašizmom ukazao je i komandant EUFOR-a generalmajor Anton Waldner, istaknuvši da je to dan koji se u zemljama-članicama EU i zemljama kandidatima proslavlja radi promoviranja jedinstva i mira među svim narodima Europe.

Kazao je da je svečanost upriličena u glavnom gradu BiH i prilika da se oda počast vojnicima koji su položili živote za mir u BiH.  

- EU je jedinstven projekt u povjesti svijeta - poručio je general Waldner, istaknuvši da ljudi u Europi žele da taj projekt nastavi živjeti o čemu, između ostalog, svjedoče i rezultati posljednjih izbora u Republici Francuskoj.

Istovremeno, istaknuo je spremnost EUFOR-a da se i nadalje angažira na postizanju održive stabilnosti u BiH, kao i posvećenost na pružanju podrške OSBiH putem osposobljavanja i obuke.

Na svečanosti u povodu Dana Europe - 9. svibnja intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Europske unije, a ceremonija je propraćena i simboličnim nadlijetanjem helikoptera OSBiH i EUFOR-a i zrakoplova EUFOR-a, koji su nosili zastave EU i BiH.

Ceremonija, na kojoj je demonstrirana bezrezervna riješenost i puna posvećenost miru, stabilnosti, sigurnosti i prosperitetnijoj budućnosti Bosne i Hercegovine, propraćena je simboličnim polaganjem vijenca i odavanjem počasti vojnicima koji su se nesebično žrtvovali za mir u našoj zemlji, kao i dočekom i ispraćajem Zastavnog voda EUFOR-a./vecernji.ba/

Nalogodavci i izvršitelji ubojstava bivšeg zamjenika direktora bošnjačke obavještajne službe AID Nedžada Ugljena i nekadašnjeg zamjenika federalnog ministra unutarnjih poslova Joze Leutara bi uskoro, saznaje Faktor, mogli biti privedeni pred lice pravde.

Zanimljiv tv duel oko izmjena Izbornog zakona BiH na Face televiziji između predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva HDZ BiH Bariše Čolaka i izaslanika u bošnjačkom klubu Doma naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva SDA Safeta Softića pokazao je oprečne težnje jedne i druge stranke. Iz izjava Bariše Čolaka jasno je kako je temeljni HDZ-ov cilj osigurati da Bošnjaci ne biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH i trećinu izaslanika u hrvatski klub Doma naroda Parlamenta F BiH, odnosno osigurati da Hrvati mogu izabrati svoje predstavnike u te dvije institucije, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Softićev istup, pak, pokazuje kako je cilj SDA naći izgovore da se zadrži status quo odnosno mogućnost da Bošnjaci i 2018. mogu izabrati osim bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH i trećinu izaslanika u hrvatski klub i time bez onih za koje glasa većina Hrvata formirati izvršnu vlast u F BiH, odnosno Federaciju BiH pretvoriti u bošnjački entitet.

 Softić je HDZ-ovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona zamjerio što je u Dom naroda upućen po hitnoj proceduri, pa se na njega ne mogu ulagati amandmani, te što ne predviđa izbor izaslanika svih konstitutivnih naroda i ostalih iz svih županija.

-Amandmanski će se taj zakon moći popravljati u Zastupničkom domu, a našim prijedlogom izmjena izbornog zakona nije predviđen izbor izaslanika svih konstitutivnih naroda iz svih županija, zato što je upravo to Ustavni sud proglasio neustavnim, a proglasio je nustavnom tu odredbu jer su se birali ljudi koji nisu imali legitimitet konstitutivnih naroda, odgovorio je Čolak.

Softić je kazao kako HDZ-ove izmjene Izbornog zakona neće proći, te insistirao na provedbi presude u predmetu Sejdić- Finci brisanjem etničkih odrednica ispred kandidata za Predsjedništvo BiH. Na to ga je Čolak upitao:

-Kolega, je li vi to ponovo želite da Bošnjaci biraju i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao što su u dva navrata izabrali Komšića.

-Pa ne znam ja tko je koga izabrao, odgovorio je Softić. -Ja ću vam reći- nije mu ostao dužan Čolak-od 337 tisuća glasova koliko je dobio na izborima 2010. za Komšića je glasovalo 4.500 Hrvata./HMS/

Nakon što je cijena nafte na berzi u New Yorku snižena i na manje od 45 dolara po barelu, došlo je do sniženja cijena i u Bosni i Hercegovini. Tako su cijene nafte i naftnih derivata u Federaciji BiH ovih dana niže za pet feninga po litri, prenosi Klix.ba

Ova informacija potvrđena je i u Federalnom ministarstvu za trgovinu te je navedeno da su korekcije cijena u tijeku i da zbog toga nije poznata trenutna prosječna cijena nafte u FBiH.

Iako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u posljednje vrijeme željela utjecati na podizanje cijena ovog energenta te je od studenog dogovoreno smanjenje proizvodnje, proizvodnja nafte u SAD je porasla i remeti ovaj napor OPEC-a.

U SAD cijene nafte dosegle su najniži nivo još od 14. studenog prošle godine te barel sada košta 44,92 dolara./vecernji.ba/

Na pitanje kako Bosance i Hercegovce vide strani gosti, turisti koji uglavnom u zimskim mjesecima dolaze na odmor u našu zemlju djelimično je odgovorila do sada neobjavljena anketa Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona (SBK), provedena u siječnju na uzorku od nekoliko stotina turista.