Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović (HDZBiH) danas je na sjednici tog doma, u okviru poslaničkih pitanja, tražio da mu se dostave podaci koliko je presuda izrekao Sud BiH temeljem odredbi Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine za kaznena djela počinjena tijekom ratnih dešavanja, a nakon presude Europskog suda u Strasbourgu u predmetu „Maktouf-Damjanović protiv BiH“ od 18. rujna 2013. godine.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je danas na sjednici Zastupničkog dom Parlamentarne skupštine BiH, odgovarajući na zastupničko pitanje Mensure Beganović (Demokratska fronta), kazao da su pregovori za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u završnoj fazi te da je najveći napredak napravljen 2013. godine.

Zastupnica Beganović je postavila pitanje u kojoj fazi je proces pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da li su okončani bilateralni pregovori o pristupu tržištu sa SAD-om, Ukrajinom, Ruskom Federacijom, Brazilom, te da li su otklonjeni nedostaci u domaćoj legislativi.

Ministar Šarović je naveo da je do sada održano 12 rundi pregovora ukupno i „BiH je svrstana u zemlju prioritet za članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju“.

- No, moram da istaknem da se još sredinom 2015. godine u pregovore o pristupu tržištu uključila i Ruska Federacija sa vrlo obimnim zahtjevima u pogledu traženih carinskih koncesija i pristupa tržištu usluga, što je dodatno otežalo završetak pregovora, obzirom da u bilateralnim pregovorima nismo te pregovore završili sa Ukrajinom, Brazilom i SAD-om - napomenuo je ministar Šarović.

Po njegovim riječima, Ruska Federacija i Ukrajina su u okviru bilateralnih pregovora ostale pri vrlo širokim zahtjevima koji dakelo prevazilaze interese i mogućnosti njihovih ekonomija.

- A s druge strane, od BiH se traži puno otvaranje tržišta, znači u potpunosti, što u praksi znači puno otvaranje tržišta za sve članice Svjetske trgovinske organizacije - kazao je Šarović.

Najavio je da je za prosinac 2017. godine zakazana sljedeća ministarska konferencija u Argentini, koja se održava svake dvije godine, a praksa je da se u vrijeme njenog održavanja primaju nove članice u ovu organizaciju.

- U ovom trenutku BiH u Tajništvu WTO-a figurira kao jedna od najozbiljnijih članica za pristupanje ovoj organizaciji - kazao je ministar Šarović.

Naveo je da su bilateralni pregovori sa SAD-om okončani u rujnu 2013. godine.

- No želim da istaknem da su u okviru posljednjeg bilateralnog sastanka nedavno u Ženevi, SAD iznijele još nekoliko dodatnih primjedbi vezano za zakonodavstvo BiH. Radi se o pitanjima nedostajućih podzakonskih akata u zemlji u oblasti GMO i zabranama uvoza svinjskog i goveđeg mesa u čijoj proizvodnji su korišteni takozvani hormoni rasta - istaknuo je Šarović.

Napomenuo je da ova otvorena pitanja nisu od strane SAD-a proslijeđena WTO radnoj grupi putem WTO tajništva „tako da je u ovom trenutku neizvjesno da li će ranije postavljeni preduslovi za potpisivanje bilateralnog protokola dvije strane biti prošireni navedenim zahtjevima“.

- To je neizvjesno. Moguće je da SAD, nakon našeg obrazloženja, odustane - kazao je Šarovć.

Ocijenio je da u pregovorima s Ruskom Federacijom u prethodnoj godini nije bilo napretka.

Po njegovim riječima, Ruska Federacija je Bosni i Hercegovini dostavila vrlo široke zahtjeve koji daleko prevazilaze njene izvozne mogućnosti kao i interese njene privrede.

Šarović kaže da je u pregovorima s Ukrajinom napravljen je odgovarajući napredak u posljednjoj godini, međutim još uvijek su otvoreni pregovori za oko 1.300 proizvoda od kojih 600 u oblasti agrara.

- U međuvremenu je u Briselu 2017. godine održan sastanak s predstavnicima Europske komisije, gdje je dogovoreno intenziviranje pregovora sa Ruskom Federacijom i Ukrajinom. U tom kontekstu, dogovoreni su modaliteti na ponovnom reaktiviranju bilateralnih pregovora sa pomenute dvije zemlje, a kao rezultat toga Ruskoj Federaciji i Ukrajini su krajem ožujka dostavljene nove, revidirane, ponude za robne usluge nešto povoljnije - pojasnio je ministar Šarović.

Dodao je da su preostala otvorena pitanja su svedena, kada je u pitanju Brazil, na samo nekoliko tarifnih linija, a odnosi se na zamrznuto pileće i svinjsko meso „i pregovore sa Brazilom očekujemo idućih tjedana“.

- Kao i u slučaju Ruske Federacije i Ukrajine, Brazilu je krajem ožujka 2017. godine dostavljena nova, revidirana ponuda i očekuje se brzi završetak i možemo smatrati da smo sa Brazilom ovaj dio posla završili - zaključio je ministar Mirko Šarović./vecernji.ba/

 U srijedu, 19.04.2017., u Bosni pretežno oblačno vrijeme. Više padavina ujutro i u noći na četvrtak. U jutarnjim satima većinom susnježica i snijeg, a preko dana u nizinama i slaba kiša. Tijekom noći na četvrtak, padom temperature zraka, uglavnom će padati snijeg ili susnježica. U Bosni se očekuje između 5 i 15 litara padavina po metru kvadratnom. U Hercegovini prije podne pretežno oblačno. U jutarnjim satima sa slabom kišom, na planinama slab snijeg. U drugoj polovini dana u Hercegovini smanjenje oblačnosti. Vjetar umjeren i jak sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 2°C, na jugu zemlje od 5 do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 2 i 7°C, na jugu zemlje od 10 do 14°C.

 U četvrtak, 20.04.2017., u Bosni oblačno vrijeme sa snijegom ili susnježicom. Preko dana u nizinama će padati i kiša. U Bosni se očekuje između 10 i 30 litara padavina po metru kvadratnom. U Hercegovini pretežno oblačno, a poslije podne smanjenje oblačnosti. Slabije padavine u sjevernim područjima Hercegovine. Vjetar umjeren i jak sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 1 do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C.

 U petak, 21.04.2017., u Bosni prije podne sa snijegom ili susnježicom. U noći na subotu smanjenje oblačnosti. U Hercegovini prije podne pretežno oblačno, a u drugoj polovini dana smanjenje oblačnosti. Vjetar prije podne umjeren i jak sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar će oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 2 do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 13°C./federalni hidrometeorološki zavod/

Od idućeg mjeseca pojeftinjuju lijekovi u BiH, a do 5. svibnja, Agencija za lijekove objavit će maksimalne veleprodajne cijene kojih će svi morati da se pridržavaju.

Cijene koje predlože dobavljači, mogu biti i manje, ali ne smiju premašiti one koje je odobrila Agencija.

Pojeftinjenje će se najviše osjetiti na lijekovima koji se u BiH najčešće koriste.

- Da će recimo lijekovi iz terapijske grupe kardiovaskularnih lijekova, kao što je klapidogral, puno se o njemu pričalo, on će dosta pojeftiniti. Onda imamo citostatike, tu će se osjetiti dosta pojeftinjenje. Antidepresivi, koji su dosta upotrebljavani u BiH, i tu će se osjetiti dosta pojeftinjenje - pojasnila je Tatjana Ponorac iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, piše ATV.

U Agenciji objašnjavaju kako, ipak, neće pojeftiniti svi lijekovi. Cijene se oblikuju na osnovu prosječnih cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, pa ako neki lijek u tim zemljama košta isto kao i kod nas, cijena se neće mijenjati.

Farmaceuti, međutim, ovim nisu zadovoljni. Tvrde su ih Agencija i Fond zdravstvenog osiguranja izostavili iz priče.

- Farmaceuti su obaviješteni o cijenama lijekova preko sredstava javnog informiranja. Službenih informacija ili bilo kakvog traženja mišljenja ili konsultacija od strane bilo koga nije bilo - kaže Zorica Tasovac iz Farmaceutske komora RS.

U Fondu, za sada, ne žele procjenjivati kolike će biti uštede, iako se ranije spominjala cifra od 50 milijuna maraka godišnje. Ni u Ministarstvu zdravlja ne žele da trče pred rudu.

- Za kratko vrijeme ćemo vidjeti koje su to uštede - kaže ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Dragan Bogdanić.

Zbog usvajanja Pravilnika skoro 4 godine svađali su se političari iz RS i FBiH.

Dokument je čak nekoliko puta povlačen sa sjednica Savjeta ministara BiH.

U svakom slučaju, lijekovi će biti nešto skuplji u odnosu na Srbiju, ali jeftiniji ako se pogledaju cijene u Hrvatskoj./vecernji.ba/

Veliki tjedan i dani pred Uskrs su pripremni dani za veliki blagdan Kristova uskrsnuća.

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Na ovaj dan do podne nema nigdje Svete mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje. Navečer svaka župa slavi Misu večere Gospodnje, to je početak najsvetijih dana u godini. Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koja se nakon toga ne oglašavaju (“zavežu”) do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Veliki petak jedini je dan u cijeloj liturgijskoj godini kada Crkva ne dopušta slavljenje euharistije. Obredi Svetog petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći podjela Svete pričesti.

Velika subota je dan tišine i molitve. Blagoslivlja se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svjetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom, a podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

/I.P./

Sudeći prema najavama trgovaca, uskoro ćemo i za čokolade, bombone, sokove... davati više novca, a poslastice ćemo plaćati i do 0,50 KM više. Tako će većina čokolada, kako se najavljuje, u supermarketima biti iznad 2 KM, a sokovi od pola litra do 1,50 KM, prenosi Pogled.ba

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano "vazmeno otajstvo".

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. 

Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija - kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.

Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.

Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.

Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.

Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali "Hosana sinu Davidovu" i mahali palminim granama.