Veliki tjedan i dani pred Uskrs su pripremni dani za veliki blagdan Kristova uskrsnuća.

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Na ovaj dan do podne nema nigdje Svete mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje. Navečer svaka župa slavi Misu večere Gospodnje, to je početak najsvetijih dana u godini. Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koja se nakon toga ne oglašavaju (“zavežu”) do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Veliki petak jedini je dan u cijeloj liturgijskoj godini kada Crkva ne dopušta slavljenje euharistije. Obredi Svetog petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći podjela Svete pričesti.

Velika subota je dan tišine i molitve. Blagoslivlja se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svjetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom, a podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

/I.P./

Sudeći prema najavama trgovaca, uskoro ćemo i za čokolade, bombone, sokove... davati više novca, a poslastice ćemo plaćati i do 0,50 KM više. Tako će većina čokolada, kako se najavljuje, u supermarketima biti iznad 2 KM, a sokovi od pola litra do 1,50 KM, prenosi Pogled.ba

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano "vazmeno otajstvo".

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. 

Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija - kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.

Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.

Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.

Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.

Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali "Hosana sinu Davidovu" i mahali palminim granama.

Drugoga dana Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, HT ERONET je organizirao prezentaciju usluga koje su još u razvojnoj fazi.

Riječ je o uslugama „Pametne kuće“ i uslugama IoT, specijaliziranim za poljoprivredu i uključenim u lanac poljoprivredne proizvodnje.

Obje navedene usluge su u razvojnoj fazi i korisnicima je omogućen uvid u trenutnu fazu, kao i eventualne prijedloge daljnjega razvoja.

Pametna kuća je usluga koja korisnicima omogućuje daljinsko očitavanje određenih parametara sa senzora te upravljanje kućom posredstvom telekomunikacijskih mreža.

Zainteresirani su se tako, na štandu HT ERONET-a, mogli upoznati sa svim sastavnicama usluge, načinom upravljanja senzorima, kao i dodatnim detaljima.

Usluga se razvija u suradnji s tvrtkom Smart Sense.

U segmentu IoT usluga, a u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, HT ERONET je prezentirao razvoj usluge za poljoprivredni sektor, koja prikuplja i analizira mikrolokacijske agrometeorološke podatke te korisnicima omogućuje donošenje kvalitetnih i pravodobnih odluka u poljoprivrednom procesu./poskok.info/

U srijedu je u Federaciji BiH počela isplata mirovina za ožujak, a očekuje se da će isplata korisnicima s prebivalištem u BiH biti završena u sljedeća tri-četiri radna dana, doznaje se iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Sukladno tome, najniža mirovina iznosi 326,17 maraka, zajamčena 434,90 maraka, dok najviša mirovina 2174, 48 maraka.

Mirovine ostvarene temeljem Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Mirovine ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenu branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu ožujskih mirovina, s uračunatim troškovima, iznose oko 164 milijuna maraka./vecernji.ba/

Glavno vijeće HNS-a u ponedjeljak navečer je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održalo sjednicu. Skup je počeo minutom šutnje u povodu iznenadne smrti člana Odjela za nacionalnu sigurnost Zvonimira Banovića. Istaknuto je da njegova prerana smrt predstavlja veliki gubitak kako za HNS tako i za Hrvate Tuzle.

''Čini se kako je kriza konačno popustila. Svi naši izložbeni prostori popunjeni su prije više od mjesec dana i, na žalost, ove godine nećemo moći ugostiti sve tvrtke koje su izrazile interes za dolazak u Mostar. Imajući to u vidu, morat ćemo razmisliti i o proširenju naših kapaciteta', kazala je uoči sajamskog tjedna direktorica tvrtke "Mostarski sajam" Dalfina Bošnjak.

Naime, dvadeseti Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2017. sutra će otvoriti svoja vrata, a ove godine okupit će 800 izlagača iz 30 zemalja.

Ovogodišnja zemlja partner je Republika Hrvatska, čiji će premijer Andrej Plenković otvoriti ovogodišnju petodnevnu gospodarsku manifestaciju.

Očekuje se da će Sajam posjetiti i drugi brojni državnici iz regije i svijeta, među ostalima, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te zamjenik ministra poljoprivrede Kine Qu Dongyu.

U sklopu Sajma već tradicionalno će se održati podsajamske manifestacije kao što su Sajam turizma te sajmovi knjige i grafičke industrije. Ono što Mostarski sajam posebno izdvaja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Između ostalog, planirano je održavanje dvodnevne konferencije Inicijative 16+1 "Jedan pojas – jedan put", na kojemu će sudjelovati predstavnici 16 zemalja jugoistočne Europe i Kine, zatim konferencija "Komunikacijski sustavi" u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora 5C, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini./dnevnik.ba/

Bosna i Hercegovina ima najveću nezaposlenost i najmanja primanja u Europi. U BiH, prema analizama sektora socijalne zaštite, oko 600.000 ljudi živi s tri do pet KM dnevno, točnije u siromaštvu. Ipak, za kockanje novca se uvijek nađe. Prema istraživanju EuroBlica, samo u manjem bh. entitetu svakog dana u kladionicama, lokalima s aparatima za igre na sreću, raznim lutrijama te u kasinu građani RS-a ostave oko 900.000 maraka!