.
Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, dan koji slavi donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948) proglašene od strane Ujedinjenih nacija.
Zastupnik u Saboru RH i predsjednik ŽO HDZ BiH ŽSB Radoje Vidović govorio je u petak na 4. sjednici Hrvatskog sabora.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je virus COVID-19 pandemijom.
Razlika između pojave bolesti, epidemije i pandemije je stvar razmjera širenja bolesti. Epidemija je nagli porast slučajeva bolesti koja može biti jedinstvena za neku zemlju ili zajednicu. S druge strane, pandemija nema nikakve veze s težinom bolesti, nego s njezinim geografskim širenjem i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji proglašava se kada se nova bolest za koju ljudi nemaju imunitet širi svijetom izvan svih očekivanja.
Dakle, epidemija je počela u Wuhanu, a onda je postala pandemija.
Misu zadušnicu na groblju u Vukovaru predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit, kardinal Vinko Puljić. Na misi je rekao kako nam ne treba mitologija niti lažna ideologija o Domovini te da iz vjerničkog srca, puni pouzdanja u Boga, dižemo glas protiv svakog manipuliranja žrtvama rata.
Međunarodni dan studenata proglašen je 1939. godine u Londonu od strane Međunarodnog vijeća studenata kao znak sjećanja na studentske prosvjede u Pragu koje su Nacisti ugušili zatvorivši sve ustanove visokog obrazovanja u Češkoj i poslavši više od 1200 studenata u koncentracijske logore, dok je devet studenata i profesora strijeljano.
Zanimljivo je da su se na ovaj datum dogodili i drugi događaji koji su povezani sa studentskim nemirima. Godine 1973. grčka vojska je napala na zgradu atenske politehnike, u kojoj su se zabarikadirali studenti. Otpor studenata je predstavljao početak kraja diktature koja je trajala do srpnja sljedeće godine. Zbog tih događaja Grčka je 17. studeni proglasila kao Dan grčkih studenata.
Godine 1989. na današnji dan dogodio se otpor studenata u Čehoslovačkoj. Češki i slovački studenti su se suprotstavili vladi koja je željela ugušiti pobunu studenata protiv komunističkog režima. Njihov otpor je predstavljao početak takozvane baršunaste revolucije, koja je pomogla padanju režima. U Češkoj i Slovačkoj se ti događaji povezuju s borbom za slobodu i demokraciju, te se 17. studeni slavi kao nacionalni praznik.
Kićo Slabinac preminuo je jutros u 6.50 sati u bolničkoj sobi zagrebačkog KBC-a u kojoj je ležao već tri mjeseca.
Kićo je u bolnici početkom kolovoza završio zbog koronarne bolesti koja mu je bila zahvatila krvne žile.
Krunoslav Kićo Slabinac rođen je 28. ožujka 1944. godine u Osijeku. Osnivač je električarskog rock sastava Dinamiti, koji su se prvo zvali Tornado i Kon Tiki, te s njim ostvario svoje prve uspjehe u karijeri. Nakon povratka s odsluženja vojnoga roka svoju glazbenu karijeru nastavlja kao solo izvođač te se seli u Zagreb gdje izvodi pjesme Toma Jonesa i Elvisa Presleya. Na opatijskom festivalu 1970. godine pobijedio je s pjesmom "Više nećeš biti moja", kojoj je autor Aleksandar Korač.
Nakon što je sredinom 1970-ih godina boravio u Sjedinjenim Državama, po povratku u zemlju okreće se izvornoj glazbi s kojom je postigao veliki uspjeh u svojoj karijeri. Proslavio se hitovima "Zbog jedne divne crne žene", "Plavuša", ali i slavonskim bećarcima i tamburaškim pjesmama.
Katolički biskupi u Austriji pozvali su na molitvu za sve žrtve terorističkog napada u Beču.
Kardinal Christoph Schönborn izjavio je kako je duboko žalostan nakon što je napadnuto čak šest lokacija u austrijskom glavnom gradu, pri čemu je smrtno stradalo najmanje četiri, a ozlijeđeno 17 ljudi, piše CNA.
„Što god bila pozadina današnjeg napada, mora biti jasno da ništa ne može opravdati slijepo nasilje”, rekao je.
Nadbiskup Schönborn je dodao kako ga je ovaj događaj podsjetio na napad na bečku sinagogu 1981. godine kada je ubijeno dvoje, a ozlijeđeno 30 ljudi. Kardinal je u razgovoru za nacionalnu televiziju ORF pozvao Austrijance da na napade ne odgovaraju mržnjom. „Na ovu slijepu mržnju, mržnja ne može biti odgovor. Mržnja samo potiče novu mržnju”, poručio je kardinal Schönborn.
U Beču je večeras došlo do oružanog napada u blizini sinagoge u središtu grada, na Schwedenplatzu.
Ministar unutrašnjih poslova je kazao kako vjeruje da se radi o terorističkom napadu koji je počinilo više napadača.
"Zvučalo je kao eksplozija, a potom smo shvatili da se puca. Onda smo vidjeli osobu koja trči niz Seitenstetten, koja je divljački pucala s automatskim oružjem. Onda je skrenuo u smjeru Schwedenplatza. Tamo je nastavio divljački pucati. Onda je stigla i policija i zapucala”, kazali su očevici.
Povrijeđeno je nekoliko osoba. Neki mediji navode da ima i poginulih.
Prije šest godina Ujedinjeni narodi su donijeli odluku o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, kada se sve svjetske vlade pozivaju na odgovornost za nekažnjavanje napada na novinare. Za naš Portal o ovoj temi govorila je Gabrijela Arapović, predsjednica Udruge studenata novinarstava "Press" Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
"Nasilje nad novinarima predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava: prava na slobodu izražavanja i pravo na slobodu medija. Online nasilje postalo je svakodnevica u radu novinara, a u BiH ne postoji ni siguran mehanizam zaštite medijskih djelatnika", kaže Gabrijela Arapović.
U posljednjih godinu dana u Udruženju BH novinari su zabilježili 49 napada na novinare, uključujući fizičke napade, prijetnje smrću i političke pritiske prema novinarima.
"Svojim javnim izlaganjem i djelovanjem, novinari/ke su izloženiji prijetnjama i napadima više nego ostali članovi društva i bilo bi vrijeme da se konačno popune brojne rupe u državnim i entitetskim zakonima i osigura zaštita medijskim djelatnicima i njihovo slobodno djelovanje", ističe. Gabrijela Arapović.
Samo od početka 2020. godine zabilježen je 21 slučaj grubog kršenja prava novinara i slobode medija, a pritisci su posebno pojačani u razdoblju vanrednih okolnosti izazvanih Covidom-19.
"Većina napada na novinare ostaje nekažnjeno, uključujući zastrašivanje preko Interneta i razne oblike zlostavljanja. Sve dokle mediji ne mogu slobodno i bez straha izvještavati javnosti, ne možemo računati na razvoj demokratskog i slobodnog društva", naglašava Gabrijela.
Od svibnja 2019. godine počela je funkcionirati Regionalna pravna pomoć novinarima u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori s naglaskom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima i medijima iz regije Zapadnog Balkana i jačanje mreže odvjetnika koja će se baviti obranom novinara pred sudovima.
Ivan Volić
