Inače, cijeli region zapadnog Balkana, tvrdi se u publikaciji, trebao bi u 2016. bilježiti umjereni rast, potaknut oporavkom u eurozoni. Ipak, iz Svjetske banke navode da neke države zapadnog Balkana, poput BiH, još od 2008. godine imaju proračunske deficite, te će morati ubrzati proces fiskalne konsolidacije u funkciji jačanja ekonomije.

Osobito s enaglašava nestimulativan poduzetnički ambijent u BiH. Razine vlasti u BiH bi reformskim mjerama trebale kreirati povoljnije poslovno okruženje.

Treba naglasiti i da je Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke u prosincu odobrio novi okvir partnerstva za BiH u periodu 2016.-2020., koji se odnosi na podršku bržoj implementaciji reformi.

Financijski okvir koji će biti na raspolaganju našoj državi iznosi 750 milijuna dolara, odnosno 1,4 milijarde KM. Riječ je o sredstvima predviđenim za nove zajmove Svjetske banke u naredne četiri godine, u ovisnosti  od opsega i tijeka implementacije reformi.

Iz Svjetske banke ističu da i privatni investitori u BiH mogu dobiti financijsku podršku od Međunarodne financijske korporacije, i to u rasponu od 124 milijuna KM do 214 milijuna KM, u ovisnosti od potražnje i tržišnih uvjeta.

Kda su u pitanju države u regiji, Srbija će prema ovoj prognozi ostvariti rast od 1,8 posto u 2016. i 2,2 posto u 2017., Hrvatska od 1,4 posto u 2016. i 1,7 posto u 2017. godini, Crna Gora bi trebala ostvariti rast od 2,9 posto u 2016. i 3 posto u 2017. godini, Albaniju 3,4 posto u 2016. i 3,5 posto u 2017. godini, Kosovo  3,5 posto u 2016. i 3,7 posto u 2017., a Makedonij 3,4 posto u 2016. i 3,7 posto u 2017. godini.

Svjetska banka procjenjuje da će u ovoj godini globalna ekonomija porasti 2,9 psto, što bi bilo brže u odnosu na prošlogodišnji rast, koji se procjenjuje na 2,4 posto, ali sporije u odnosu na prognoze iz srpnja prošle godine, kada je očekivala rast od 3,3 posto. Eurozona bi ove godine trebalo da poraste 1,7 posto, dok se prije očekivao rast od 1,8 posto. /o.t./