– Nekoliko je razloga zbog kojih je teško očekivati da elektronsko glasovanje bude primijenjeno već na predstojećim lokalnim izborima. Prije svega radi se o nedostatku vremena. Potrebno je prvo da nadležne institucije odluče koji model elektronskog glasovanja bi bio u upotrebi. Potrebno je osigurati i sredstva za nabavu opreme, jer u proračunu odobrenom za organizaciju izbora nije predviđena ta stavka. Osim toga, potrebno je provesti proceduru javne nabave. Kada se počne uvoditi elektronsko glasovanje trebat će mijenjati i odredbe Izbornog zakona – pojasnio je Šantić.
Zastupnik SBB-a Damir Arnaut je u parlamentarnu proceduru uputio inicijativu da se na predstojećim lokalnim izborima elektronsko glasanje primijeni kao pilot-projekat samo u nekim općinama. O ovoj inicijativi bi se trebao izjasniti Zastupnički dom na narednoj sjednici zakazanoj za 17. ožujak.
Elektronska olovka
– Pilot-projekat elektronskog glasovanja ne bi trebao biti primijenjen u okviru predstojećih općinskih izbora, jer bi se time doveo u pitanje njihov legitimitet. Naime, onda bi svako mogao dovesti u pitanje validnost rezultata, bilo u općinama u kojima se glasalo elektronskim putem, ili u onim gdje su izbori obavljeni na klasičan način, jer bi se izborni proces odvijao prema dva modela. Pilot-projekat bi se mogao provesti, recimo, prilikom vanrednih izbora u pojedinim općinama, ili čak organiziranjem simulacije izbora. Međutim, kada se održavaju izbori u cijeloj BiH, bilo lokalni ili opći, onda se na cijeloj teritoriji države mora primjenjivati isti način glasovanja – pojasnio je Šantić.
Postoji nekoliko mogućih modela elektronskog glasovanja, koji se razlikuju prema opremi koju je potrebno instalirati. SIP je razmatrao model takozvane elektronske olovke, odnosno e-pen.
– Ovakav model uključuje elektronsku olovku, te glasačke listiće koji su tiskani na posebnom papiru. Prilikom glasovanja olovka bi praktično fotografirala glasački listić, a onda registrovala koje stranke i kandidati su zaokruženi. Vraćanjem olovke na njeno mjesto te informacije bi se automatski prebacivale u bazu podataka, u kojoj bi se vršilo njihovo sabiranje i nakon zatvaranja biračkog mjesta odmah bi se mogli tiskati rezultati glasovanja. Osim toga, ovakav model elektronskog glasanja omogućava da se izvrši provjera, putem uobičajenog brojanja glasačkih listića – dodao je Šantić.
Cijena je tajna
SIP je već stupio u kontakt sa više dobavljača opreme za elektronsko glasovanje širom svijeta, koji su dali i procjenu koštanja nabave i instaliranja opreme. Međutim, kako je posebno naglasio Šantić, svaka od tih kompanija je izričito navela da se o cijeni koju nude ne smije govoriti u javnosti prije nego što se krene u realizaciju projekta, jer se radi o poslovnoj tajni, prijeteći čak i tužbama ukoliko se neka od procijenjenih cijena pojavi u medijima.
Informaciju o uvođenju elektronskog glasovanja u izborni proces u BiH, sa svim podacima koje nam je priopćio Šantić, SIP će Parlamentarnoj skupštini BiH dostaviti danas. /faktor.ba/
