Iako je Zakonom o zaštiti obitelji s djecom definirana isplata dječjeg dodatka u Federaciji BiH, zbog različitih odluka na razini županija ovo pravo, jednako kao i rodiljske naknade, nije ujednačeno, piše Večernji list BiH. Tako, primjerice, u nekim županijama isplata ovog dodatka ovisi o tome imaju li roditelji automobil, odnosno ako ga imaju, tada ne mogu ostvariti ovo pravo.

Nedostatak sredstava

Prema analizi Centra za društvena istraživanja o zaštiti obitelji s djecom u Federaciji BiH, u nekim županijama, poput Posavske županije, HBŽ-a, HNŽ-a, ZHŽ-a i USŽ-a, dječji dodatak nije adekvatno propisan zakonom i podzakonskim aktima. “U ovim županijama dodatak se ne isplaćuje. Prema sugovornicima iz nekih od ovih županija, u županijskim proračunima nema dovoljno sredstava za to, a nužna su značajna sredstva”, stoji u ovoj analizi. Kako se navodi u analizi rađenoj prije dvije godine u BPŽ-u, iznos se utvrđuje posebnom odlukom Vlade na prijedlog županijskog ministra, a u visini do 5% od prosječne plaće u županiji. U praksi je visina dodatka 29,5 KM. Također, za novorođeno 3., 4. i 5. dijete roditelji imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 40% od prosječne plaće u županiji, bez obzira na imovinski cenzus. U SŽ-u dodatak se osigurava obiteljima s djecom u visini od 5,5% prosječne neto plaće SŽ-a, a što je 33 KM. Prema godišnjoj odluci Vlade TŽ-a, ova naknada isplaćuje se u visini od 20 KM po jednom djetetu mjesečno za obitelji u kojima mjesečni iznos po članu kućanstva ne prelazi 7% prosječne plaće u županiji u prethodnoj godini. Za obitelji s troje ili više djece, u visini od 40 KM mjesečno po svakom djetetu.

U SB županiji dječji dodatak isplaćuje se u iznosu od 4,5% prosječne mjesečne neto plaće, ostvarene u županiji u prethodnoj godini. U praksi iznosi oko 31 KM. Kada je riječ o ZDŽ-u, tu se iznos dječjeg dodatka utvrđuje u mjesečnom iznosu od 2% od prosječne plaće u županiji, po djetetu.

U trenutku izrade analize iznosio je 14,7 KM. U njoj se ističe kako se, zbog općenito loše ekonomske situacije, konstantno povećava broj korisnika prava u oblasti zaštite obitelji s djecom, s obzirom na to da roditelji imaju loša primanja. Primjera radi, iz nadležnog ministarstva u Sarajevskoj županiji naveli su kako se broj korisnika dječjeg dodatka u prvih šest mjeseci 2014. godine povećao za 6% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

Neravnomjerna raspodjela

“Neki sugovornici ističu kako je propisani cenzus za ostvarivanje ovog prava u njihovoj županiji jako nizak, odnosno da se pretpostavljaju suviše niski prihodi kao preduvjet za realizaciju ovog prava. Primjera radi, u Bosansko-podrinjskoj županiji primanja po članu kućanstva ne smiju prelaziti 90 KM, dok u Zeničko-dobojskoj županiji cenzus iznosi 109,6 KM po članu obitelji. Više sugovornika iz različitih institucija problematiziralo je uvjet da obitelji koje žele ostvariti dječji dodatak ne mogu posjedovati motorno vozilo”, stoji u spomenutoj analizi.

Nadalje se navodi kako vozilo za mnoge obitelji predstavlja potrebu, a ne luksuz. Bez obzira na značajne varijacije u iznosima, općenito se ocjenjuje kako je dodatak na djecu neravnomjerno raspoređen, nedovoljan i da je njegov utjecaj na smanjenje siromaštva zanemariv. /vecernji.ba/