Poražavajući podaci
S druge strane, prošle godine smo izvezli 85 milijuna KM spomenute robe, što je tek trećina njihove uvezene vrijednosti. Sugovornici “EuroBlica” smatraju kako je više nego apsurdno da uvozimo robu za čiju proizvodnju BiH ima dobre potencijale. Iz Gospodarske komore RS ističu kako su podaci o vrijednosti uvoza pekarskih proizvoda i vode poražavajući. – Ako već moramo uvoziti robu za čiju proizvodnju nemamo kapacitete, to ne bi trebao biti slučaj s kruhom i vodom. Imamo potencijal njima pokriti vlastite potrebe, ali i povećati izvoz, posebno kad je riječ o proizvodnji vode - ističe glasnogovornik ove komore Vladimir Blagojević. – Trenutačno domaćom proizvodnjom možemo zadovoljiti tek 30 posto vlastitih potreba, dok ostalo nadomještamo uvozom. Činjenica je da se poljoprivredom bavi sve manje ljudi, zbog čega će uvoz, kako žitarica tako i pekarskih proizvoda, biti veći – kaže predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije Ljubo Maletić. Primjera radi, 2013. je, prema podacima VTK, uvezeno 210,1 milijun, a lani 244 milijuna KM žitarica. Prošle godine smo ovih poljoprivrednih kultura izvezli tek 34,4 milijuna KM ili čak sedam puta manje u odnosu na vrijednost uvoza. Unatoč činjenice da vrijednost uvoza žitarica iz godine u godinu raste, u BiH je u korov zaraslo više od milijun hektara poljoprivrednoga zemljišta. Iz Pokreta potrošača RS naglašavaju kako zbog enormno velikog uvoza kruha i vode trpe i domaći poljoprivrednici i proizvođači, kao i cjelokupno gospodarstvo. – Činjenica je da, kupujući pekarske proizvode i vodu iz inozemstva, u tuđu proizvodnju investiramo stotine milijuna KM.
Problem žitarica
Zato ne čudi što u ovim oblastima bilježimo katastrofalan vanjskotrgovinski deficit. I za građane bi bilo bolje da država manje ovisi o uvozu jer su naši proizvodi mnogo kvalitetniji, naglašava predsjednik ovog pokreta Dragutin Bošković. Poljoprivrednici smatraju kako je jedan od razloga prekomjernog uvoza pekarskih proizvoda i to što se u BiH svake godine proizvedi sve manje žitarica.
