.
Pregled obrane, zajedno s Planom modernizacije Oružanih snaga BiH, na osnovu zaključaka i smjernica Predsjedništva BiH sačinilo je nedavno Ministarstvo obrane BiH. Smanjenje broja vojnika i perspektivnih lokacija predviđeni su Pregledom obrane, dokumentom koji predstavlja viziju Oružanih snaga BiH za idućih 10 godina, piše Večernji list BiH.
Tako se između ostalog podrazumijeva modernizacija vojske uz nabavu borbenih oklopnih vozila, helikoptera i brojne druge opreme. Dvije od osam točaka informacije govore o redefiniranju popune Oružanih snaga BiH te broju perspektivnih lokacija. Planom obrane predviđeno je smanjenje broja profesionalnih vojnika u Oružanim snagama s postojećih 10.000 na 9200, a rezervnog sastava s 5000 na 4600, dok je broj civila ostao nepromijenjen i iznosi 1000. Ovim dokumentom broj perspektivnih lokacija s postojeće 63 smanjuje se na 57 od čega su šest skladišta municije i minsko-eksplozivnih sredstava.
Prilikom redefiniranja broja perspektivnih lokacija, istaknuto je u informaciji, vodilo se računa o entitetskom i regionalnom balansu. U strukturi pješadijskih brigada, u okviru svih prvih pješadijskih bataljuna, definirane su prve motorizirane satnije, koje po svojoj strukturi i opremi u potpunosti ispunjavaju provedbu NATO koncepta operativnih sposobnosti i ocjenjivanja.
Pregledom obrane u segmentu poboljšanja i unapređenja inženjerijske podrške pri pješadijskim brigadama ugrađene su inženjerijske satnije koje će biti popunjavane jednim aktivnim inženjerskim vodom, dok će se ostali dio nalaziti u rezervi. U segmentu poboljšanja i unapređenja sustava logističke podrške gdje je to neophodno ugrađene su logističke jedinice, radi poboljšanja izravne podrške.
U brigadi zračnih snaga pored postojećih jedinica ugrađena je dodatna letačka satnija radi boljeg pokrivanja cijele BiH. U skladu sa ne i Oružane snage BiH nastavit će rad na izradi plana za provedbu Pregleda obrane i nove strukture Oružanih snaga BiH, kao i na izradi akcijskog plana provedbe Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH, navodi se.
/vecernji.ba/
Otkako je nova elektronička osobna iskaznica Republike Hrvatske u uporabi, mogu je steći i hrvatski državljani izvan te države, no to nije moguće izvesti tako da se zahtjev podnese preko web-platforme, piše Večernji list BiH.
Na glavnim cestovnim pravcima promet teče bez smetnji i posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje traju radovi.
Nedavno je, zbog navodnih psihičkih smetnji, obustavljen sudski proces protiv nekadašnjeg pripadnika Armije BiH Hasana Alića koji je bio optužen za ritualno ubojstvo - dekapitaciju Dragana Popovića iz Travnika koji je bio žrtva sumanutog obreda u kojemu mu je i odsječena glava sabljom, čime se nastoji zataškati istina o tome monstruoznom ratnom zločinu iz 1993. postrojbe “El Mudžahid” Armije BiH koji je doslovno bio preteča onoga što je cijeli svijet svjedočio u brutalnim postupcima terorističke organizacije Islamske države, piše Večernji.list BiH.
Nalaze pisao tehničar
No, previše je čudnih pojedinosti, od namještanja medicinske dokumentacije, svjedočenja, čak i visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije, do krajnje pristranog vođenje optužnice od tužiteljice Sanje Hodžić. Mudžahedini su u listopadu 1993. oteli Ivu Fišića, Dalibora Adžaipa, Kazimira Pobrića, Ivana Rajkovića i Dragana Popovića te ih odveli u svoj kamp Orašac. Sve su ih teško zlostavljali, a vrhunac bezumlja bilo je dekapitiranje Popovića koje je izveo lokalni Alić koji je pristupio postrojbi “El Mudžahid” koja je ratovala u sastavu Armije BiH, dok je zapovjednik kampa u Orašcu bio Arapin Abu Džafer. No, Alić nije uspio odrubiti glavu, nego je to učinio Arapin koji je sabljom dovršio taj zločin.
“Taj je slučaj trebao biti vođen na državnoj razini. Oni su 2003., a imali su iskaze Abu Džafera koji je u noći kada je ubijen moj otac zapovijedao. Te spise, koje sam i ja dobio nakon dugog niza godina, oni su stalno prebacivali s državnog Tužiteljstva na drugo”, kazuje Lazar Popović. On objašnjava da se istraga dobro odvijala dok ju je vodio Amerikanac Jonathan Schmidt, a sve se promijenilo 2003. Nedavno je posve obustavljena.
“Dobio sam obavijest da je on (Hasan Alić) psihički bolesnik koji je shizofreničar i da ne može pratiti suđenje”, kaže Popović. U međuvremenu je otkrio kako prvi liječnik koji je napisao nalaz uopće nije vidio Alića, nego je sve napravio medicinski tehničar iz Travnika.
Mudžahedini zaštićeni
Nakon toga naloženo je medicinsko vještačenje te su doktor Abdulah Kučukalić i stručni tim utvrdili da Alić nema psihičkih, nego neuroloških problema. Čudno je, ali se na tu odluku žalila tužiteljica i nakon 10-ak mjeseci stiglo je novo vještačenje da je Alić psihički bolestan. To je bio veliki šok za obitelj jer ni počinitelj, ali ni zapovjednik mudžahedina neće moći odgovarati. Iako je Tužiteljstvo BiH najavilo podizanje optužnice protiv bivšeg zapovjednika zloglasne postrojbe Abu Džafera, koji je u BiH promijenio ime i sada živi kao Mirza Hodžić iznad Travnika, ipak je slučaj proslijeđen Županijskom tužiteljstvu te je ponovno stigao Sanji Hodžić koja je prije mjesec dana obitelji potvrdila da “nema dovoljno dokaza protiv njega” za podizanje optužnice. Sastavni dio oslobađanja odgovornosti je i izjava šefa ratnog stožera Halida Genjca da se radilo o humanitarcu, a ne mudžahedinu.
/vecernji.ba/
Branka Komšić iz Viteza tvrdi da je 3. lipnja otpuštena s Odjela neurokirurgije Univerzitetskokliničkog centra Sarajevo u gorem stanju nego što je došla, da joj nisu dali ni otpusnu listu ni bilo kakav nalaz.
Kako kaže, u bolnicu je ušla na svojim nogama spremna za operaciju, a izvezli su je u kolicima, u stanju u kojem joj je svakog dana sve gore. Branka boluje od težeg oblika epilepsije, a u proteklom periodu je čak i pod ogromnom količinom tableta koje pije skoro svakodnevno doživljavala napade. Zbog toga se i uz konzultaciju s doktorima iz Sarajeva odlučila na operaciju.
Nadala se, kaže, boljem stanju, a ne ovome što je dočekala.
Dok sam išla prema bolnici u Sarajevu nazvali su me i rekli da imaju problema, to jest da nemaju mikroskopsku kesu koja se koristi u toj operaciji. I dobro, pošaljem rodbinu i oni kupe i to od para koje sam pozajmila, kaže Komšićeva. Prvog dana joj u bolnici nisu ništa radili, a drugog dana joj se stanje pogoršalo.
Drugi dan sam imala seriju napada, nakon čega su me stavili u vještački izazvanu komu. Kada sam došla sebi bila sam na intenzivnoj, onda su me prebacili na odjel, gdje sam opet dobila napad, kaže ona.
Komšićeva ističe da joj nakon toga operaciju nisu uradili, kući su je poslali, to jest, kako ističe, bukvalno otjerali u subotu, bez otpusne liste i nalaza.
Kada sam pitala zašto nema otpusne liste, nitko mi nije dao objašnjenje, navodno treba neke korekcije raditi i to je to. Oni su mene poslali nepokretnu kući, noge mi ne funkcioniraju, ja sam u kolicima od tada, mogu napraviti eventualno tri koraka uz nečiju pomoć. Čitavo tijelo mi je toliko slabo da šolju s vodom jedva podignem, kaže Komšićeva. U razgovoru s njom se primijeti i da veoma teško priča.
Ne znam ni za to ništa, pitala sam, nisu mi doktori dali nikakvo objašnjenje, znam samo da su mi oštećene glasnice, ali od čega stvarno ne mogu reći. U suštini sve ovo sam u pogoršanju stanja doživjela nemarom doktora i vjerojatno pogrešnom terapijom koju su mi davali, kaže ona.
Na pitanje da li je išla poslije izlaska iz UKCS ponovno kod doktora ili možda planira, odgovara kome?
Majka je išla kod njih tražiti nalaze, otpusnu listu, oni su se samo izderali na nju i otjerali je, ističe Komšićeva. Ova tridesettrogodišnjakinja kaže da joj je žalije njenih ukućana, pogotovo osmogodišnje kćerkice, koja je mora gledati ovako bolesnu, nego sebe same.
Zbog njih mi je najteže, zato sam se i obratila medijima da upozorim druge pacijente kome život povjeravaju, govori ona. Dodaje da bi tužila bolnicu zbog takvog ponašanja prema njoj, ali da zna kako od toga ne bi ništa dobila.
Da imam nekog jakog odvjetnika tužila bih ih, ali kada znam da su oni prejaki, protiv Sebije teško, tko njoj šta može, kaže Komšićeva. Za tvrdnje koje je iznijela pacijentica Branka Komšić i zašto nije dobila otpusnu listu i nalaz tražen je službeni komentar od UKC Sarajevo, ali od petka do danas nikakav odgovor nije stigao.
Imamo vaš kontakt, bila je jedna od najčešće izgovorenih rečenica od strane Službe za odnose s javnošću UKC Sarajevo. /drukciji.ba/
Još se uvijek ne nazire kraj pravno-političkoj kalvariji Travničkoga sjemeništa i KŠC-a. Naime, 20-godišnja pravna borba Katoličke crkve za svoju imovinu u Travniku još uvijek traje unatoč odluci Doma za ljudska prava za BiH, mišljenju Ustavnog suda BiH i na koncu mišljenju i prijedlogu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, piše Večernji list BiH.
Iz BH-Gasa jučer su priopćili kako je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”.
Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom dobit će od Vlade FBiH 500.000 KM za njezine operativne poslove. Isti iznos novca odobren joj je i prošle godine, a ta su sredstva utrošena za prve aktivnosti Agencije te, kako stoji u izvješću, one su i realizirane, piše Večernji list BiH.
Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojim se definira pojam javnog poticanja na nasilje i mržnju.