Meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda objavili su vremensku prognozu za predstojeće tjedne.

U ekonomskoj situaciji kakva je u BiH mnogi radnici su sretni da imaju redovitu plaću, te da poslodavac uplaćuje sve zakonom propisane doprinose. Osim toga, ostala prava radnika su nešto što mnogi od njih svjesno žrtvuju ili ne forsiraju njihovu primjenu, piše Faktor.

Korištenje godišnjeg odmora u punom obimu, korištenje porodiljnog u potpunosti, tužba prema poslodavcu u slučaju nezakonitog otkaza, odšteta, i niz drugih prava su zakonom propisane mogućnosti koje građanima omogućavaju normalan život.

Slučajevi kada se radnici odriču dijela svojih prava zarad “mira u kući“ odnosno u tvrtki je često posljedica činjenice da radnici nisu organizirani, tvrdi predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.

To je najveći problem, jer kad ima sindikat onda radnici imaju koga zvati za savjet i pomoć. Najveći problem trgovačkih tvrtki, a osobito manjih poduzeća, jeste da nema sindikata i onda se događa da onog trenutka kada poslodavac ugrozi njihova prava radnici čak to i ne znaju, ili prođu rokovi za određena prava koja su mogli koristiti, kazala je ona.
Kao jedan od primjera navela je činjenicu da pojedini radnici ne znaju da postoji rok u okviru kojeg se moraju prijaviti na ured za zapošljavanje ili gube razna prava. Također, radnici često potpišu sporazumni otkaz ali onda na uredu za zapošljavannje jer ne mogu dobiti naknadu koju bi mogli imati u slučaju da im je u raskidu ugovora o radu navedeno da su tehnološki višak.

Radnici otkaz gledaju isključivo kao gubitak posla, i iz vida izgube neka druga prava koja mogu ostvariti nakon toga, pojašnjava Beširović.

Dodatni primjer je i iskorištavanje porodiljne odsutnosti kada se mnoge žene dobrovoljno ranije vraćaju na posao da ga ne bi izgubile, iako im je ostalo još zakonski predviđenog vremena da borave kući. Tu je i pitanje naknada za rodilje koje je prema mišljenju Beširovića u Sarajevskom kantonu dobro riješeno i na vrijeme se isplaćuje u usporedbi s drugim kantonima.

Mi smo u praksi imali slučaj gdje je radnik dobio otkaz pod sumnjivim okolnostima. Jasno je bilo da se radilo o prebacivanju radnika iz jednog objekta u drugi koji je nerentabilan ili se zatvara. Onda smo dokazali da je radnik planski smješten u nerentabilan objekt. S druge strane, ima dosta slučajeva gdje poslodavac krši pravilnik koji je sam donio. U takvim slučajevima, sudski postupci po pravilu završe u korist radnika ali je problem što postupci traju dugo. Radnici bi ipak trebali pročitati te pravilnike i biti upoznati s njihovom odredbama. Druga je priča što pojedini poslodavci taj pravilnik stave na neprimjetno mjesto ili ga čak i kriju, iako treba biti istaknut na oglasnoj ploči. Tu je važna uloga sindikata da ukaže pažnju na te stvari, zaključuje Beširović.

Ali mnogi radnici nisu u sindikatu i pitanje je kako mogu sudski zaštititi svoja prava. Tim povodom u većini županija u FBiH djeluju kantonalni zavodi za besplatnu pravnu pomoć. Radnici koji smatraju da su nezakonito otpušteni mogu se ovoj instituciji obratiti s molbom da njihov slučaj obradi i sudski procesuira nakon što tvrtki uputi upozorenje ukoliko se zaista dogodila nezakonita povreda prava radnika.

Mi pružamo pravnu pomoć u mnoštvu situacija, ne samo radnicima; od revizije invalidnina, pa do niza drugih slučajeva uključujući i radno pravo. Ukoliko radnici ispunjavaju uvjete da dobiju našu pravnu pomoć, onda nam se mogu obratiti, kazao je direktor Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći SK Velija Nuhanović.

Besplatnu pravnu pomoć kako u SK tako i u ostalim kantonima mogu ostvariti razne kategorije stanovništva uključujući dijete, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba, žrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola, korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema županijskom propisu o socijalnoj zaštiti, uživatelj najniže mirovine pod uvjetom da nema drugih članova domaćinstva, član obitelji poginulih branitelja, osoba lošeg imovinskog stanja i niz drugih.

Osoba lošeg imovinskog stanja, koja ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se osoba čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.

Problem u radu Zavoda predstavlja činjenica da je zaposleno svega 5 pravnika uključujući i direktora što je nedovoljno da bi se zadovoljile pravne potrebe svih osoba koje ispunjavaju uvjete za besplatnu pravnu pomoć.

Što se tiče slučajeva radnika, tu se najčešće radi o problemima tijekom privatizacije. Pojedinim tvrtkama smo slali opomene i oni su ispravili nedostatke, dok drugi nisu. Kada smo tijekom samog postupka dobili presudu, nismo od nekih tvrtki mogli ništa naplatiti za radnika jer je već sve bilo oduzeto od strane poreznih službi, banaka i slično, zaključuje Nuhanović.

Radnicima je za pravne savjete i pomoć dostupna i Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Zaposlenici Odjela za praćenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava pomažu radnicima koji su bili žrtve bilo kakve diskriminacije, ili u slučajevima kada im je povrijeđeno pravo na odmor, razonodu, razumno ograničenje radnog vremena, povremene plaćene odsutnosti, naknadu za blagdanske dane, osnivanje i članstvo u sindikatima, pravedne i sigurne uvjete rada, štrajk, korištenje službi socijalne zaštite i niz drugih.

Iako je realnost BiH sporo pravosuđe koje će slučajeve radnika kojima su povrijeđena prava često rješavati godinama, važno je da građani svoja prava štite i preko suda u situacijama kada ne postoji drugo rješenje. Na taj način će se barem pokrenuti sustav koji pravdu sporo dostavlja, ali oštećenoj strani je bolje i to nego nikakvo zadovoljstvo.

/tntportal/

Tučnjava koja je slijedila nakon utakmice BiH - Grčka (0:0), koja se u kvalifikacijama za SP igrala u Zenici, bila je tužno finale ionako kaotičnog dvoboja punog grubosti i nevjerojatnih sudačkih grešaka na račun domaćina.

Veliki broj dokumenata, fotografija, iskaza preživjelih logoraša, u monografiji „Od tvorca logora do radosti poricanja“ skupio je i uredio Anđelko Kvesić, autor knjige i predsjednik Udruge hrvatskih logoraša u Središnjoj Bosni.

Nakon promocije monografije u Busovači, ovo kapitalno djelo, predstavljeno je i u Mostaru, u galeriji kraljice Katarine Kosače.

O monografiji „Od tvorca logora do radosti poricanja“ na mostarskoj su promociji, pored autora, govorili prof. dr. sc. Ivo Čolak, prof. dr. sc. Ante Kvesić i Nikola Grubešić, dok je program moderirao Josip Križanović.

Autor monografije Anđelko Kvesić istaknuo je kako ova knjiga donosti istinu i činjenice o stradanju Hrvata u BiH, odnosno, odvođenjima u logor hrvatskih civila i pripadnika HVO-a.

„Sadržaj monografije donosi točne i objektivne podatke, iskaze svjedoka i preživjelih logoraša, fotografije, i doslovce, dokazni materijal o tome, kakav su tretman civili hrvatske nacionalnosti i pripadnici HVO-a imali u više od petsto logora za vrijeme Domovinskog rata“, kazao je Kvesić.

Napomenuo je i kako je tzv. Armija BiH formirala 331 logor, a VRS 194 u kojima su mučeni i zlostavljani Hrvati.

Kvesić, je također, istaknuo kako, naslov monografije govori o tome da, danas oni koji su formirali logore, osjećaju radost poricanja, jer za stradanja hrvatskih logoraša, pred bh. pravosuđem nema odgovornih.

Autor je kazao kako je od završetka rata proteklo više od dvadeset godina, a da država nije našla za potrebno da o logorašima kaže niti jednu riječ kada je u pitanju pravo, te naveo kako ne postoji ni uredba, ni zakon, ni propis koji bi govorio o logorašima.

Nikola Grubešić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna, istaknuo je kako Kvesićeva monografija tematizira golgotu Hrvata u BiH.

„U ovoj monografiji faktografski je prezentirana golgota Hrvata u BiH, a posebice Središnje Bosne, koja je u jednom trenutku cijela bila logor, od Uskoplja do Fojnice, pod osmomjesečnom opsadom, bez hrane i lijekova“, kazao je Grubešić.

Naveo je i kako vrijednost monografije proizlazi u činjenici da su u njoj probrojani svi logori za Hrvate od sjevera BiH, Središnje Bosne, Hercegovine, pa sve od onih najgorih, poput Muzičke škole u Zenici“, kazao je Grubešić.

Ivo Čolak istaknuo je kako logori za Hrvate u BiH, nisu znali za dob, spol i bolest, te da je tretman prema Hrvatima, bili oni civili ili pripadnici HVO-a bio jednak. „Hrvatske civile i pripadnike HVO-a, zarobljavali su čak i u vjerskim objektima, a stravično je da za zarobljavanja u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori kod Travnika i klaustru časnih sestara u Bugojnu, još nitko nije odgovarao“, rekao je Čolak.

Dodao je i kako Kvesićeva monografija „Od tvorca logora do radosti poricanja“ sadrži izvorne podatke, organizacijsku strukturu logora, popise stražara, informacije o uvjetima i načinima mučenjama, zapovjednom osoblju i jasno donosi istinu o karakteru rata u BiH.

Promociju monografije „Od tvorca logora do radosti poricanja“ organizirali su Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH.

Nije zabilježen nijedan incident na sinoćnjem koncertu potpore šestorici nekadašnjih dužnosnika Herceg-Bosne koji se nalaze u pritvoru u Den Haagu – dozanaje Fena u MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije.

Za razliku od sarajevskih, koji se služe i peku pojedinačno, banjalučki se prave kao pločice od četiri ćevapa u nizu – javlja Aura.ba.

Isplata mirovina za svibanj, počinje danas 5. lipnja 2017. godine. Tako je odlučeno na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO, koja je održana u Bihaću.

Kuprešaci su za 30. srpnja ove godine najavili ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Namjera im je tog dana, koji inače slave kao obiteljsku nedjelju i patrona svoje crkve, okupiti tisuću Ivana iz cijelog svijeta i oboriti globalni rekord s ljudima istog imena na jednom mjestu.

Građani BiH već su navikli da je zemlja u kojoj žive na začelju svjetskih listi kada su u pitanju ekonomija, zaposlenost, razvoj... Ali su isti ti građani uspjeli BiH staviti na prvo mjesto kada je u pitanju broj osoba koje konzumiraju cigarete. Bosna i Hercegovina nalazi se na prvom mjestu u Europi kada je u pitanju broj pušača i među 10 je zemalja svijeta koje imaju najveći postotak ovisnika o nikotinu s obzirom na broj stanovnika.

Stotine milijuna maraka

Službeni podaci pokazuju kako građani BiH svaki dan za cigarete daju više od četiri milijuna maraka. To je 120 milijuna maraka mjesečno ili gotovo 1,5 milijardi maraka na godišnjoj razini. Država je prepoznala taj trend te je posljednjih godina bila iznimno uspješna u podizanju trošarina na duhanske proizvode. Te trošarine danas iznose više od dvije trećine cijene jedne kutije cigareta. U prijevodu, država na cigaretama godišnje zarađuje više od milijarde maraka. Ti prihodi čine čak gotovo 10 posto proračuna u BiH, tako da se može reći kako su ovisnici o cigaretama jedni od najvećih financijera institucija i države administracije. Upravo je ta administracija na početku procesa podizanja trošarina na cigarete obećavala kako će sredstva završiti u zdravstvenom sektoru koji je izravno opterećen zbog posljedica pušenja na zdravlje ljudi. Od tada do danas institucije su zaradile na cigaretama više od 10 milijardi maraka, a bolnice grcaju u dugovima i podižu kredite kako bi se održale i liječile posljedice pušenja. 

/vecernji.ba/