.
Prema neslužbenim rezultatima novi načelnik općine Vitez je kandidat HDZ-a BiH Boris Marjanović.
U Vitezu je glasovalo više od 11 600 birača, a u birački popis upisani je 22 505 birača.
Marjanović je dobio oko 5550 glasova, a Akeljić oko 5250. Očekuje se kako će i koalicija hrvatskih stranaka imati većinu u Općinskom vijeću.
U preliminarnim rezultatima nisu prebrojani rezultati dopisnih glasova.
Stjepan Dujo osvojio je više od 4300 glasova i tako postao novi načelnik Novog Travnika.
Prema broju glasova drugi je kandidat NiP-a Abdulaziz Rizvić, a treći neovisni kandidat Samir Palić. Zadnje mjesto zauzela je Ajla Agović.
Priličnu buru u javnosti izazvale su izjave ministra gospodarstva SBK Nisveta Hrnjića, koji je nakon sjednice Vlade prozvao ministra i resor obrazovanja, te zazvao reforme kojima bi se u obrazovanju stvorile uštede od kojih bi se sredstva mogla priliti u oblast gospodarstva, prenosi drukciji.ba.
U posljednje vrijeme mnogo smo čuli o humanitarnim akcijama koje organizira frizerski salon „Šoko“. Naša ekipa danas je istražila tko zapravo stoji iza „Šoke“.
Vlasnik ovog objekta je mladi frizer Ivan Šoko Gazibarić iz Guče Gore. Već tri godine, pored toga što je prepoznat kao profesionalac u svom poslu, iz njegovog salona krenule su mnoge humanitarne akcije. Ipak, kaže da mu je najdraže raditi za djecu. Svake godine početkom rujna u ovaj salon prvašići dolaze na besplatno šišanje.
„Za vrijeme akcije besplatnog šišanja zaista bude mnogo posla. Ali umor uopće ne osjetim. Kada vidim osmijeh na dječjem licu to mi daje motiv da nastavim dalje“, kaže Šoko.
Tijekom blagdana Šoko u suradnji s Crvenim križem organizira dva dana rada za osobe kojima je pomoć potrebna.
„Iako je ove godine koronavirus poremetio dosta toga, ja se nadam da me to neće omesti u sprovođenju mojih akcija. Pored besplatnog šišanja za prvašiće uspjeli smo početkom ove školske godine prikupiti i novčana sredstva za kupovinu školskog pribora“, ističe Šoko.
Ovaj mladi frizer kaže da je nemoguće predvidjeti što donosi sutra, ali dok je god njegov salon prepoznat kao mjesto u koje sa zadovoljstvom dolaze sve generacije, a posebno najmlađi, ostaje ovdje svojim radom stvarati pozitivne priče.
Sve o aktivnostima frizerskog salona „Šoko“ možete pronaći na Facebook stranici „Frizerski salon ŠOKO“.
Ivan Volić
Simboličnim presijecanjem vrpce predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ministrica financija u Vladi Županije Središnja Bosna Mirjana Plavčić svečano su pustili u rad rasklopnu trafostanicu Kolonija, projekt vrijedan 850.000 maraka, realiziran u sklopu investicije JP Elektroprivreda HZ HB.
"Svečanim puštanjem u rad ove trafostanice rješavaju se mnogi problemi kad je u pitanju sigurnosni dio snabdijevanja električnom energijom ovog kraja. Nastavit ćemo i dalje razgovarati kao bismo procijenili što još možemo pomoći da rezultat bude maksimalan, s obzirom da je SIP BiH i ovdje u Busovači, po svom običaju, bez valjanog razloga, skinuo više od 400 glasova onih koji su se prijavili za dopisno glasovanje", kazao je tom prigodom Čović.
Svjetski dan romskog jezika prvi put je obilježen 5. studenog 2008. godine u Hrvatskoj.
Jezik Roma pripada indijskoj grani jezika u koji je tijekom nomadskog života ušao veliki broj stranih riječi pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski), a imenica ima osam padeža.
Međutim, kao posljedica stalnih migracija, romski je danas podijeljen na veliki broj dijalekata, a kao posljedica asimilacije, sve manje je u svakodnevnoj upotrebi. Koliko se danas Romi na prostoru srednje Bosne služe svojim materinskim jezikom pitali smo Sabahudina Tahirovića iz viteškog Udruženja Roma „Jačanje Zuralipe“.
„Romskim jezikom služi se veoma mali broj članova naše zajednice. Mi u našoj lokalnoj zajednici imamo 159 porodica, od toga 15 porodica površinski govori romski, ostali se nikako ne služe romskim. Nažalost, kompletna kultura i tradicija su zapostavljeni“, kaže Sabahudin Tahirović.
Fonetski sustav romskog jezika sastoji se od 37 glasova i koristi se na principu ''čitaj kako se piše“. Nema ujedinjenu gramatiku, a i malo je književnog stvaralaštva zapisano na njemu. Hrvatska i Srbija su otišle korak dalje pa su omogućile da se u školama s velikim brojem romske djece romski uči kao izborni predmet.
„Naše Udruženje se zalaže da se očuvaju romska kultura, tradicija, jezik i običaji. Mladi članovi uopće ne koriste svoj materinski jezik iako postoji interes. Potrebna nam je bolja podrška institucija kako bi smo pokrenuli kotač koji je trenutno blokiran“, naglašava Sabahudin Tahirović.
Kod ovdašnjih Roma dominiraju dva dijalekta, a to su arlijski i gurbetski. Arlijski dijalekt pripada nomadskoj skupini Roma, a gurbetski je dijalekt starosjedilačkih Roma na prostoru Bosne i Hercegovine i Srbije.
Ivan Volić
Na Izbornoj skupštini HKD Napredak Vitez dužnost predsjednice preuzela je prof. Gordana Mišković.
Profesorica Mišković i do sada je svojim radom doprinosila kulturnom životu srednje Bosne obrazujući mlade glazbenike kroz redovitu nastavu i brojne glazbene sekcije.
„Snažno sam uvjerena da kulturno djelovanje ima važnu ulogu u oblikovanju i ostvarivanju ciljeva kao što su promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrjednota Hrvata s maksimalnom dosljednošću i vjerodostojnošću u Vitezu“, kazala je profesorica Gordana Mišković.
Mandat predsjednika Društva traje četiri godine, a do sada je tu dužnost u Vitezu obavljao Zoran Kupreškić.
Ivan Volić
Povodom blagdana Svih svetih danas je služena sveta misa i na groblju Prahulje.
Župnik župe Nova Bila fra Slavko Petrušić naglasio je da svojim svakodnevnim životom možemo živjeti svetost, a uzore za takav život možemo pronaći i u životima onih čije grobove posjećujemo na ovaj dan.
"Življenje svetosti nije samo privilegija za odabrane, nego dužnost za sve nas. Svetost ne uključuje distanciranje od ostatka svijeta, nego živjeti Božju riječ cijelim svojim bićem", rekao je u propovijedi fra Slavko Petrušić.
Sutra Crkva obilježava Dušni dan za koji se također veže običaj obilaska grobova i paljenja svijeća za pokojne.
Ivan Volić
U caffe-pizzeriji Milano u Novom Travniku svaki tjedan okupi se veliki broj zaljubljenika u kvizaška pitanja. Pored toga što možete testirati svoje znanje, svi posjetitelji mogu uživati u glazbi, druženju, ali i osvojiti vrijedne nagrade. Organizatori kažu da su u početku imali strah jer je ovo prvi put da se u Novom Travniku održava ovakav oblik zabave, ali svaki susret dokazuje da zainteresiranosti ne manjka.
"Cilj kviza je prije svega druženje i zabava jer pub kvizovi su odličan način za zabavit se npr. ponedjeljkom kada je početak radnog tjedna i svi smo nekako neraspoloženi. Nadam se kako će ovaj kviz pokrenuti malo našu kvizašku scenu koja mnogo zaostaje za Hrvatskom. U SBŽ koliko znam postoji još nogometni kviz Treće poluvrijeme koji je također vrlo uspješan. Ipak, u Hrvatskoj gotovo u svakome gradu ima nekoliko kvizova, a u većim gradovima na tjednoj bazi se organizira čak i nekoliko desetaka pub kvizova", kaže Arijan Volić, voditelj kviza.
Kviz je vrsta društvene igre zasnovana na ispitivanju znanja i vještina iz različitih područja, najčešće natjecateljskog karaktera. Pub kviz je forma kviza razvijena i danas izrazito popularna u Velikoj Britaniji (Pub Quiz, Quiz Night, Trivia Night). Prema anketi jednih britanskih novina iz 2008. godine, 42 % pubova organizira kvizove na tjednoj bazi, čime se dolazi do brojke od nevjerojatnih 22 445 kvizova koje u toj državi možete igrati svaki tjedan.
Pub kviz u Hrvatskoj oživio je 2005. godine u zagrebačkom klubu Booksa. Nakon Bookse na raznim su se zagrebačkim lokacijama počeli održavati kvizovi. Izvan Zagreba pub kvizovi u početku nisu toliko intenzivno praćeni, ali se svakako mora izdvojiti riječki kviz koji postoji od 2012. Trend širenja danas obuhvaća sve više gradova.
Sve informacije o održavanju kviza u Milanu možete pronaći na Facebook stranici: Pub kviz Milano.
Ivan Volić
Kulturni život u doba koronavirusa posebno trpi. Nastupa je sve manje, a sve značajnije smotre ove godine su otkazane. Istražili smo s kakvim se izazovima suočavaju folkloraši u srednjoj Bosni. Nastupaju li, održavaju li probe i kada očekuju da će ponovno zaigrati.
Tradicionalno „Sijelo u Paklarevu“ koje okupi veliki broj društava iz BiH i Hrvatske ove godine nije održano, ali se organizatori nadaju da će početkom kolovoza 2021. godine ipak imati smotru u svom selu.
„Probe s najmlađom pjevačkom i igračkom grupom održavaju se redovno, iako nema nastupa, a dok starija pjevačka skupina i mlađa igračka skupina sada ne održavaju probe. Posvećeni smo novim, malenim članovima folklora. Najviše smo razočarani zbog naše tradicionalne smotre „Sijelo u Paklarevu“ koja je odgođena zbog epidemioloških razloga“, kaže Marijana Vrhovac, tajnica IFD Paklarevo.
Ni smotra folklora „Poigrajmo naše kolo“ koja se početkom jeseni održava u Gučoj Gori ove godine nije održana. Ipak, folklorašima najveći problem predstavlja nemogućnost organiziranja redovnih proba.
„Ova situacija dovela je do otkazivanja kulturnih događaja, manifestacija, radionica, gostovanja i, nama najbitnijih, proba. Također, nismo bili u mogućnosti organizirati već tradicionalnu smotru folklora „Poigrajmo naše kolo“ u Gučoj Gori. Donesene mjere izmijenile su način života i trenutno smo morali obustaviti probe i okupljanja naših članova. Vjerujemo da će se situacija uskoro promijeniti i da ćemo nastaviti njegovati tradicionalne plesove i pjesme našega kraja“, kazala je Ankica Radić, dopredsjednica IFG „Sloga“ Guča Gora.
Smotra „Lepeničke jeseni“ ove godine je ipak održana, ali u mnogo manjem broju nego što je to bilo ranije.
„Probe nismo imali od ožujka pa do polovine svibnja. I od tada do danas imamo redovne probe, ali su folkloraši podijeljeni u tri skupine, tako da nikad nema više od 20 članova na probama folklora. Nastupe smo imali samo na Lepeničkim jesenima i to je bilo samo druženje društava s naše Općine Kiseljak. Sama ova situacija otežava rad drustva jer svaka proba koja se ne održi smanjuje kondiciju folkloraša, zaboravljaju koreografiju, tako da se ponavlja staro, a u biti bi trebali učiti nove korake i nove koreografije“, kaže Ivan Pecirep, voditelj folklorne i pjevačke skupine HKUD „Gromiljak“ Kiseljak.
Voditelji skupina zbog novih uvjeta primorani su svoje članove podijeliti u nekoliko grupa kako bi nastavili kontinuirano raditi.
„Nastupe nismo imali, ali se trudimo održavati probe. Naravno, nastojimo poštovati epidemiološke preporuke pa smo podijeljeni u više grupa. Problem je što je svakim susretom sve manje naših polaznika. S druge strane razumijemo strah djece i njhovih roditelja zbog ove situacije“, kaže Ana Mišković, voditeljica Škole folklora HKD Napredak Vitez.
Ivan Volić
