Običaj je da na Badnji dan, ujutro, najstariji muški ukućanin siječe granu hrasta ili trešnje – božićno drvce, koje treba posjeći s tri udarca, tako da padne na istok. Badnjak je simbol drvca koje su, prema legendi, pastiri donijeli Josipu i Mariji da zapale vatru i zagriju špilju u kojoj se Isus rodio te se sada unosi u pravoslavne domove. Badnjak nagovještava i spasonosno drvo krsta (križa) Kristovog na kojem je umro. Običaj unošenja badnjaka ima i značenje kršćanskog zajedništva: vjeruje se da se ljudi okupljeni oko badnjaka griju ljubavlju i slogom, a njegovo svjetlo raznosi tamu neznanja i praznovjerja.

Pod se posipa slamom, a domovi se pretvaraju u betlehemsku špilju u kojoj se rodilo Dijete Isus. U seoskim kućama slama leži tri dana, dok se u gradovima snop slame unosi u domove na sam Badnjak, piše Ekumena.