Radi se o šest oblasti sa ukupno 26 pitanja. Kandidati su odgovore trebali dostaviti najkasnije do 16.09.2016. kako bi mogli pravovremeno objaviti sve odgovore na našem portalu. Odgovore su dostavili samo dva kandidata, Muhamed Ćosić i Bojan Domić, dok preostala dva kandidata Admir Hadžiemrić i Slavko Sikirić nisu dostavili odgovore.
Stoga, u nastavku navodimo odgovore Bojana Domića i Muhameda Ćosića na pitanja:
Koje je najbolje rješenje za Travnik – općina na postojeći način, grad sa više općina u svom sastavu ili jedinstven grad bez više općina u svom sastavu, te zašto?
Kakvo je Vaše viđenje paralela između Travnika i Mostara u kontekstu uređenja navedenih lokalnih zajednica?
Napomena: Iz oblasti Uređenje Travnika, na sva četiri pitanja kandidat Muhamed Ćosić je dao zajednički, tj. objedinjen odgovor, dok je kandidat Bojan Domić za svako pitanje ponudio zaseban odgovor. Sukladno tome, prikazat ćemo cjelokupan odgovor kandidata Muhameda Ćosića, a odgovore na dva od četiri pitanja iz navedene oblasti, od kandidata Bojana Domića.
Domić:
Koje je najbolje rješenje za Travnik – općina na postojeći način, grad sa više općina u svom sastavu ili jedinstven grad bez više općina u svom sastavu, te zašto?
Najbolje rješenje za Travnik je jedinstven grad bez više općina u svom sastavu. To podrazumijeva grad na postojećoj teritoriji općine, sa jednom administracijom, novim Statutom i više izbornih područja. Travnik kao grad sa više izbornih područja omogućava punu ravnopravnost svih građana, naroda i dijelova grada. Uvjereni smo da je takav Travnik moguć i da Travnik može i treba biti primjer za uređenje i drugim jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, osobito onih koje su zadržale multietnički karakter. Vidim Travnik kao predvodnika pozitivnih kretanja u Bosni i Hercegovini. Smatramo da grad Travnik treba imati 35 gradskih vijećnika, pri čemu niti jedan narod neće moći imati više 50,00% vijećnika, a niti manje od 10,00% vijećnika. Izborni proces se treba odvijati kroz izborna područja, kojih može biti od pet do devet, sa ujednačenom zastupljenosti svih izbornih područja u gradskom vijeću. Na ovakav način definirano izborno zakonodavstvo omogućava ravnopravnost svih naroda i građana i sprječava preglasavanje, te ravnomjernu zastupljenost vijećnika iz svih dijelova grada u gradskom vijeću, čime se sprječava dominacija broja vijećnika iz određenih područja i umanjena zastupljenost ili izostanak vijećnika iz drugih područja. Ovakva praksa danas u Travniku ne postoji. U Općinskom vijeću Travnika je na sceni dominacija jednog naroda i vijećnika iz nekoliko dijelova općine. To negativno djeluje na ujednačen razvoj općine, pa se stanovnici u nekim dijelovima općine osjećaju manje značajnim za općinsku razinu vlasti jer su tu ulaganja manja, te narušava ravnopravnost svih naroda, što dovodi do osjećaja zapostavljenosti pripadnika dva konstitutivna naroda u Travniku. Moramo kreirati pozitivan ambijent u gradu Travniku gdje će se svi dijelovi grada i svi narodi osjećati jednako važnim i ravnopravnim, te gdje će se u svakom dijelu grada ulagati, a ne samo u one dijelove odakle je većina vijećnika. Grad sa više izbornih područja razbija strah i stagnaciju, a omogućava nove ideje i razvojni zamah. Samo sa statusom grada sa više izbornih područja Travnik može biti istinski multietnički, multikonfesionalni i multikulturalni grad. Navedena obilježja su oduvijek Travnik krasila i ne smijemo dopustiti da se to izgubi.
Kakvo je Vaše viđenje paralela između Travnika i Mostara u kontekstu uređenja navedenih lokalnih zajednica?
Paralele između Mostara i Travnika su sasvim normalne i očekivane. Naime, Ustav Federacije BiH (Amandman XXV), kao i Ustav Županije Središnja Bosna (Amandman XV), predviđao je jednako uređenje Travnika i Mostara, ali to nije u stvarnosti ostvareno radi intervencije Visokog predstavnika koji nije postupio jednako i očekivano. Visoki predstavnik nije djelovao arbitrarno, već pristrasno, te napravio nepravdu zbog vlastitog propusta propustima, jer nije Općinu Travnik uredio po jednakim uzusima kao i grad Mostar, odnosno grad Mostar kao centar Hercegovačko-neretvanske županije poistovjete s Travnikom kao centrom Županije Središnja Bosna. Dakle, smatram sasvim utemeljenim i opravdanim povlačenje paralela između Travnika i Mostara, ali sam istovremeno uvjeren da mi u Travniku možemo napraviti bolje rješenje ili model uređenja, kojim će Travnik biti primjer za sve lokalne zajednice u BiH, a osobito one sa multietničkim karakterom.
Ćosić:
Uređenje Travnika?
Mišljenja sam da je potrebno preurediti općinu Travnik na način da Travnik dobije status grada i da bude jedinstvena teritorija, ne zajednica općina, nego moderno uređena lokalna zajednica kao što je naprimjer Zenica. Ovaj administrativni manevar bi omogućio Travniku između ostaloga i povoljniji pristup fondovima EU što je direktna poveznica za povoljniji ekonomski razvoj ovog prostora. Mnogo su prednosti ovog drugačijeg administrativnoga ustrojstva. Međutim, ne bismo smjeli upasti u zamku nacionalnoga dijeljenja ovog jedinstvenog prostora, jer je upravo ta nacionalna šarolikost veliko bogatstvo našeg grada. Ovu komparativnu prednost moramo iskoristiti, a nikako dozvoliti da nam to bude kamen spoticanja. Vijekovima smo živjeli skupa i to jako uspješno pa i u vremenima mnogo nižeg tehničko-tehnološkoga razvoja. Ne vidim razlog da danas ne budemo mnogo bolji i razvijeniji bez obzira na naše različitosti. Dakle, preustroj Travnika –da, ali u jednu modernu evropski orijentisanu lokalnu zajednicu.
/o.t./