.
![[FOTO] Učenici planinarske sekcije Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić" posjetili Vlašić](/media/k2/items/cache/52436fbdfde019ceb073eef702c11f48_M.jpg)
U utorak, 22. studenoga 2016. godine, učenici planinarske sekcije Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić" nakon teorijskih predavanja konačno su dočekali lijepo vrijeme da dio teorije primjene i u praksi. 12 učenika na čelu s voditeljem sekcije, prof. Brunom Žuljevićem, izabrali su Vlašić kao bližu destinaciju, ali ne manje atraktivnu i zanimljivu. Školskim autobusom stiglo se do Galice i planinarskog doma "Paklarske stijene" i dalje prema drugom planinarskom domu na Devečanima što je bio i glavni cilj. Budući da se vrlo brzo stiglo, odlučeno je da se osvoji i najviši vrh Vlašića - Paljenik 1943 m/nv. Nakon uobičajene zajedničke fotografije na vrhu, krenulo se prema polazišnoj točki i domu gdje nam je domar Mato Bokulić Boto priredio planinarski ručak. Nakon ručka izišlo se na vidikovac blizu doma odakle se gledao zalazak sunca. Sad ponovno slijedi teorijski dio nakon čega ćemo opet u planine.
Doktor kirurgije, novobiljanin Mario Gučanin Gazibarić, jedan je od naših sugrađanina na koje možemo biti ponosni. Ovaj mladi čovjek, Medicinski fakultet završio je 2011. godine u Sarajevu, nakon čega se vraća u rodni kraj gdje obavlja staž i specijalizaciju u Hrvatskoj bolnici „Dr. Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj. Završnu fazu specijalizacije obavlja u Kliničkom centru u Sarajevu.
„Biti kirurg, bio je moj životni san, stoga sam se odlučio za studij medicine. Studentske dane najviše pamtim po dugotrajnim učenjima, dobrim prijateljima koji su se razasuli po cijelom svijetu i naravno po slavljima nakon položenih ispita.“, rekao je Gazibarić.
Pored svog kirurškog zanimanja, radi kao profesor u Srednjoj školi „Travnik“ u Novoj Biloj gdje predaje stručne predmete medicinskim tehničarima, također ispituje prvu pomoć pri autoškolama, a već 3 godine je liječnik u Nogometnom Klubu Vitez.
„Moji planovi za budućnost su veliki, zahtjevaju jako puno truda i rada. Želim stvoriti svjetsku, konkurentnu i uspješnu kirurgiju u Bolnici u Novoj Biloj, također uz sve ostale kolege liječnike težiti izgradnji sedme i osme lamele, gdje ćemo na taj način ostvariti prepoznatljivost i izvan naših prostora.“, izjavio je ambiciozni liječnik.
Politikom se bavi četiri godine, zbog toga što smatra da ukoliko se ne bavite politikom, ona se bavi vama. Na posljednjim lokalnim izborima uspješno ulazi u Općinsko vijeće grada Travnika i postaje vijećnik ispred HDZ-a BiH.
„Kao vijećnik planiram realizirati par projekata u vidu prevencije i ranog otkrivanja nekih teških oboljenja, također želim surađivati s mladim ljudima kojima želim pomoći da ostvare svoje ideje putem raznih projekata.“, rekao je Gazibarić.
Za naš portal ovaj mladi i uspješni čovjek prokomentirao je i novi trend iseljavanja mladih ljudi iz BiH, za koji kaže da je periodičan i ponavljan u mnogim krajevima svijeta, te da je na njega ponajviše utjecala politička situacija.
„Nadam se da ćemo mi koji ostanemo u BiH imati dovoljno energije da se pokrenemo i da svojim radom i trudom izvućemo državu iz sivila koje vlada“, zaključio je za kraj.
Tanja Meljančić
![[FOTO] Divlji zapad u BiH: Upoznajte kauboja iz Travnika](/media/k2/items/cache/d1deef8dee01d5d2c493d994a6aefb8e_M.jpg)
Branko Šuman iz Gornjeg Putićeva kod Travnika još se u djetinjstvu "zarazio" stripovima i western filmovima. Toliko je zavolio kauboje, njihovu garderobu i konje kroz filmove "Sedam veličanstvenih", "Obračun kod OK korala", "Ringo i sedam pištolja", “Ringo puca prvi" da se i danas oblači kao da živi na Divljem zapadu, a ne na brdovitom Balkanu.
Nakon terenskih istraživanja te temeljite obrade, analize i interpretacije prikupljenih podataka, iz tiska je izašla etnološka monografija „Novi Travnik između utopije i nostalgije“. Urednici monografije su Mario Katić i Velimir Bugarin.U istraživanju su sudjelovali tada studenti etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Zadru pod mentorskimvodstvom Marija Katića te etnologa i člana istraživane zajednice Velimira Bugarina.Etnološka terenska istraživanja Hrvata Novoga Travnika, fokusirala su se na recentnu prošlost grada, društveno-kulturno stanje te životnu svakodnevicu mladih Novoga Travnika. Istraživanje Hrvata Novog Travnika započelo je s idejom izrade prveurbane etnografije Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
![[FOTO] U Katoličkom školskom centru "Petar Barbarić" obilježen Svjetski dan borbe protiv dijabetesa](/media/k2/items/cache/6fbba28d42cb122392c885ac9eb31b12_M.jpg)
17. studenoga 2016. godine u prostorijama Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić" upriličeno je obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa. Tom prilikom učenici i profesori bili su u mogućnosti izmjeriti razinu šećera u krvi, a usput provjeriti i razinu krvnog pritiska.
U organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH, u Vitezu će se 24. studenoga, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, održati Poslovni forum.
Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ u nedjelju, 13. studenoga 2016.g. u svojim je prostorijama u Travniku organiziralo akciju „ZDRAVLJE I LJEPOTA“, s bogatim cjelodnevnim sadržajem.
Po zavšetku Domovinskog rata kada su se "puške hladile", Limena glazba Nova Bila osnovana 1947., ponovo počinje s radom. U opustošenom devastiranom prostoru, petnaestak glazbenika okupljenih u Novoj Biloj počinju od tadašnjih kostura graditi HKC Nova Bila koji je danas kralježnica kulturnog života travničkih i srednjobosanskih Hrvata.
Nakon Domovinskog rata kada se puške nisu ni ohladile, krajem, 1994. godine, Limena glazba Nova Bila osnovana 1974., ponovo počinje s radom. Petnaestak glazbenika okupljenih oko iste ideje od „kostura“ stvorili su kralježnicu kulturnog života travničkih i srednjobosanskih Hrvata - Hrvatski kulturni centar Nova Bila.
Obučeni u vjeru, nadu i ljubav, vjernici travničkog dekanata hodočastili su u katedralu Srca Isusova u koju su ušli kroz sveta vrata milosrđa.
Žena, majka, kraljica. Ilijana Budimir Trupina (profesor pedagogije), već devetu godinu radi kao tajnica Hrvatskog kulturnog centra u Novoj Biloj. Gotovo dva desetljeća svira saksofon u Limenoj glazbi „Lašva“, a od samog osnutka članica je vokalnog sastava „Lašvanske dive“. Pored toga aktivno se bavi i pjevanjem, a u slobodno vrijeme ručno izrađuje različite predmete, koje poklanja svojim prijateljima.
„Moj život je oduvijek bio okrenut prema glazbi, pjesmi, glumi i kulturi općenito. Oduvijek volim ono što radim, trenutno se ne bi mijenjala ni sa predsjednikom države.“, izjavila je ova mlada i uspješna žena, te dodala kako je posebno ponosna na rad HKC-a, u kojem je dobila priliku da pokaže sve što zna raditi.
Jedno vrijeme bavila je se i kazalištem. Glumila je u nekoliko predstava, kao što su: Sve o ženama, Sumnjivo lice, Lanac sreće. Također, nekoliko predstava je i režirala, poput: Pokundirene tikve, Političkog magazina 60 minuta, Kakav ću dočekati Boga, Kako od muhe napraviti slona. Pokrenula je i ideju o tečaju engleskog jezika za predškolsku djecu, koji se održava u prostorijama HKC-a.
„Ono na što sam posebno ponosna jest to da sam od svoje 12 pa sve do 30 godine bila aktivna članica Franjevačke mladeži. Pored odgoja od strane roditelja to je uvelike imalo utjecaja na moj život, duhovno je osnažilo moju osobnost, te naučilo mnogim stvarima vezanim za život.“, istaknula je Ilijana.
Nekada Nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži BiH, danas je novoizabrana vijećnica Općinskog vijeća Travnik ispred HDZ-a BiH i članica Zajednice žena „Kraljica Katarina Kosača“.
„Uz svoje sposobnosti i upornost nemam namjeru stajati na mjestu, nego samo ići dalje, uz želju da ostanem u svojoj ponosnoj Bosni i Hercegovini.“, otvoreno je rekla.
Pored svega navedenog Ilijana je majka jedne djevojčice, dok će za nekoliko mjeseci na svijet će donijeti blizance, te kaže da nema namjeru posljednje djete roditi sa 32 godine, te da će ih biti još. U razgovoru za naš portal, dotaknula je se i teme braka.
„Kako bi brak uspio smatram da je ključno da oba bračna partnera budu čvrsti u vjeri, te da u toj vjeri odgajaju svoju djecu. Danas velika većina ljudi ima probleme u braku zbog npovezanosti s religijom, zbog neobavljanja zajedničkih vjerskih obreda koji za cilj imaju mijenjati, povezivati i zbližavati ljude.“, zaključuje Ilijana.
T. M.
