U Travniku je danas održana 136. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna. Usvojene su brojne odluke kojima Vlada ŽSB nastavlja izdvajati stotine tisuća KM kao pomoć obiteljima, školstvu, gospodarstvu, zdravstvu…

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak kako očekuje od visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da ispravi pogreške njegovih prethodnika koji su ugrozili poziciju hrvatskog naroda i omogućili njegovo preglasavanje na izborima.

Uoči blagdana Sv. Ivana Krstitelja, i ove godine će tisuće hodočasnika (dana 22., 23. i 24. 06. 2022. godine) tradicionalno hodočastiti prema svetištu sv. Ive u Podmilačju kod Jajca gdje se 24.06.2021. godine održava središnja vjerska svečanost.

O surovom postupanju postrojbe El Mudžahid prema zarobljenim civilima i pripadnicima HVO- a na Bikošima 7. lipnja 1993. godine govorilo se i u Haaškom tribunalu. Ipak, potresno svjedočenje o smrti 39 ljudi, pa čak i o smrti devetnaestogodišnje Ane Pranješ, za Sud nije bilo dovoljno da donese zasluženu presudu Rasimu Deliću i Enveru Hadžihasanoviću.

Nevenka Topalušić i Suada Dilberović su žene koje se nisu plašile oružja. Nevenka se 1991. uključila u rat i suprotstavila srpskoj agresiji u Hrvatskoj, a Suada je kao studentica 1992. postala prva žrtva opsade Sarajeva. Godinama poslije, Nevenka je dobila trg, a Suada most. Trg i most danas služe kao podsjetnici na njihovu žrtvu i hrabrost. Što je Ana Pranješ dobila za svoju žrtvu i hrabrost?

Dobila je ignoriranje Haaškog suda, slijeganje ramenima domaćeg pravosuđa i zaborav. U čemu je pogriješila Ana Pranješ? Rođena je 1973. godine u Travniku. Odrasla u selu Maljine. Nije se uplašila arapskih ratnika koji su tog lipnja '93. vršili ritualna ubojstva u Lašvanskoj dolini. Pridružila se Hrvatskom vijeću obrane, pružajući prvu pomoć ranjenicima. Kada je zarobljena, Arapin joj je otrgnuo i slomio privjesak Blažene Djevice Marije. Kada je zatražio da skine odoru i oznaku Crvenog križa, odbila je uz riječi da će prije umrijeti nego skinuti odoru Hrvatskog vijeća obrane. Ubijena je. Njezino tijelo sahranjeno je tek 1999. na groblju Prahulje. Do tada je premještano na više lokacija kako bi se spriječila istraga o zločinu na Bikošima.

Istina o Ani Pranješ živa je samo u Lašvanskoj dolini. Ana nema trg, most ni ulicu. Ako bi imala, priča o crnim ljudima s dugim bradama koji su 1993. došli u Travnik prestala bi biti mit. Kao i priča o dobrim susjedima koji su nijemo promatrali kako ti isti crni ljudi s bradama ubijaju njihove susjede Hrvate, a žene i djecu odvode u logor u Mehuriću. Vjerojatno je nekome cilj da to i ostane samo mit. Jer ako prestane biti mit, postat će istina. A onda Hrvati u Lašvanskoj dolini više neće biti poremećeni umovi koji su kreirali imaginarne likove s istoka i pokušavaju ih prodati kao povijesnu činjenicu.

I da. Ubili su je pripadnici jedne od postrojbi Armije Republike Bosne i Hercegovine. I tu je bila Anina greška. Da je rafalni metak kojim je ubijena došao s neke druge strane ili da se nije zvala Ana, danas bi bila heroina. Ovako je samo srednjobosanska Hrvatica, iz podvlašićkog sela Maljine, koja se, s likom Blažena Djevice Marije oko vrata, suprostavila arapskom ratniku.

Ivan Volić, Dnevnik.ba

Javni prihodi, odnosno proračun Srednjobosanskog kantona u prvih pet mjeseci realiziran je u iznosu većem čak 22 posto u odnosu na prošlu godinu, te 2,5 posto u odnosu na planirani proračun za ovu godinu.

Sindikati zdravstva i pregovarački tim Vlade Kantona Središnja Bosna (KSB) ovih dana su u procesu mirenja u vezi s novim kolektivnim ugovorom u zdravstvu.

Hrvatska bolnica „Dr. fra Mato Nikolić“ ima u planu nove aktivnosti radi unapređenja pružanja usluga pacijentima. Radi se o iskoraku u dijagnostici liječenja dojke. Stručan kadar iz disciplina citologije, kirurgije, patologije i radiologije već radi u bolnici u Novoj Biloj, a isti će se dodatno osnažiti kroz procese usavršavanja u suradnji s kliničkim centrima iz Republike Hrvatske, radeći s eminentnim stručnjacima. Paralelno, u planu je i nabava suvremene medicinske opreme, točnije mamografskog uređaja najnovije 3D generacije.

Navedene aktivnosti su izuzetno važne za pacijentice iz Kantona Središnja Bosna. Naime, karcinom dojke jedan je od najčešćih karcinoma uopće. Prema statistici, 1 od 8 žena tijekom života, razvit će karcinom dojke. Redovitim mamografskim pregledima i ranom dijagnostikom karcinom dojke, moguće je otkriti u ranoj fazi, a stopa preživljavanja u tom slučaju prelazi 90%. Milimetarske promjene mogu biti detektirane samo na suvremenim i iznimno osjetljivim mamografskim uređajima opremljenim digitalnim ravnim detektorom visoke rezolucije za klasične 2D mamografske snimke, 3D tomosintetske snimke dojke iz više projekcija snimane u manje od 4 sekunde te specijalnim programima za generiranja sumacijskih 2D snimki nastalih iz 3D tomosintetskih snimki čime se dobije više dijagnostički iznimno upotrebljivih snimaka uz istovremeno smanjenje količine zračenja pacijenta. Mamografski uređaji najnovije generacije imaju i mogućnost kompresiranja dojke specijalnim zaobljenim kompresorijima koji znatno smanjuju osjećaj boli kod pacijenata tijekom mamografskih snimanja. Jednom otkriveno sumnjivo područje moguće je biopsirati iglom koju navodi tomosintetski sustav uz preciznost bolju od jednog milimetra.

Važno je istaknuti kako se u Hrvatskoj bolnici „Dr.fra Mato Nikolić" se već dugi niz godina rade citološke FNAB biopsije dojke, a već nekoliko godina i CORE biopsije, koje su dosta superiornije s obzirom da se radi o dosta reprezentativnijem uzorku iz kojega je moguće odrediti i hormonalni tip tumora koji je značajan za daljnje onkološko liječenje. CORE biopsije koje su se radile u bolnici su bile na već ultrazvučno detektiranim promjenama koje su vrlo često bile detektabilne i palpacijski što je nažalost u dosta slučajeva već poodmakla faza bolesti. Kombiniranjem CORE biopsije navođene 3D tomosintezom vrlo lako bi bile dostupne promjene koje su iznimno male (4 mm pa i manje) te bi iste mogle biti detektirane u iznimnoj ranoj fazi bolesti kad se još radi o lokalnoj bolesti. CORE biopsija uz 3D tomosintezu je već zlatni standard u dijagnostici promjena u dojci u naprednim svjetskim centrima za bolesti dojke i s tim korakom se stvaraju preduvjeti za formiranje jednog takvog centra u ovoj ustanovi.