Stanje sigurnosti na području županije Središnja Bosna tijekom devet mjeseci 2016. godine ocjenjuje se kao zadovoljavajuća.

Sinoć je u Bugojna održana mirna prosvjedna šetnja građana koji su ogorčeni nemilosrdnim ubojstvom studentica Edite Malkoč iz Bosanske Krupe i Selme Agić iz Bugojna.

Gotovo 20.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja došlo je u Mariju Bistricu na jedanaesto hodočašće vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.

U svom pozivu svećenicima i vjernicima kardinal Puljić je izrazio nadu da će se, usprkos skromnih mogućnosti, činjenici da su mnogi bez stalnog zaposlenja i niskih mirovinskih primanja, uz dobru volju naći načina da, barem iz svake župe, bude vjernika koji su se odazvali i hodočastili „u ovo nama drago Svetište u pratnji svojih svećenika“. Na subotnjem hodočašću u Mariju Bistricu bilo je i nekoliko hodočasnika iz središnje Bosne (Lašvanske doline).

Najpoznatije hrvatsko Marijino svetište Marija Bistrica, smješteno 40 km sjeveroistočno od glavnoga hrvatskog grada Zagreba, na sjevernom gorskom krilu Medvednice, vjekovima je središnje mjesto u vjerničkom životu hrvatskoga naroda. Ono što je Francuzima Lourdes, Portugalcima Fatima, Talijanima Loreto, Poljacima Čenstohova, Austrijancima Mariazell, Hrvatima je to živopisna Marija Bistrica. Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U ovom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom stoljeća milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.
Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

© NovaBila.info
Slike: Josip Šuman